Good Food Institute Europe (GFI Europe) izvještava da je prodaja hrane biljnog podrijetla u 13 europskih zemalja iznosila 5,7 milijardi eura u 2022. godini. Ta brojka predstavlja porast od 22 posto od 2020. godine, a tome su najviše pridonijele veganske zamjene za meso. Osim toga, veganski sirevi i morski proizvodi zabilježili su značajan rast zbog povećane potražnje potrošača. Usporedno, neke kategorije proteina životinjskog podrijetla imale su smanjene prodajne brojke.
Zemlje uključene u analizu prodaje bile su Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Španjolska, Švedska i Velika Britanija.
Raste prodaja veganskih proizvoda
U detaljnom izvješću GFI Europe otkriva da su veganski mesni proizvodi zabilježili porast od 21 posto u jediničnoj prodaji od 2020. do 2022. Biljno mlijeko postiglo je porast od 20 posto. U istom razdoblju prodaja mesa životinjskog podrijetla pala je za osam, odnosno devet posto.
Veganski sir također je doživio veliki rast. Kako se tržište diverzificiralo kako bi uključilo više brendova i vrsta veganskih sireva nego ikad prije, sektor je dosegao ukupnu tržišnu vrijednost od 144 milijuna eura. Predstavljajući povećanje prodaje od 102 posto između 2020. i 2022., zasjenio je rast prodaje konvencionalnog sira za više od 10 puta. Slično tome, prodaja biljnog jogurta porasla je za 16 posto, dok je konvencionalni jogurt pao za četiri posto.
Biljni ‘plodovi mora’ pokrenuli val popularnosti
Neke od najznačajnijih brojki došle su iz sektora alternativne morske hrane, čija je jedinična prodaja porasla za 343 posto u dvogodišnjem razdoblju. Međutim, tržište veganske morske hrane ostaje – prema GFI Europe – najmanje razvijeno područje hrane biljnog podrijetla. Unatoč golemom rastu, u 2022. godini zabilježeno je samo 43 milijuna eura prodaje. Usporedbe radi, biljno mlijeko je samo prošle godine zaradilo 2,21 milijardu eura. Povećana prodaja također je uočena u kategorijama biljnog vrhnja, sladoleda i gotovih jela.
Održivije gospodarstvo?
Unatoč vidljivom rastu u sektoru hrane biljnog podrijetla, GFI Europe kaže da još uvijek postoji puno prostora za poboljšanje.
“Ove brojke pokazuju da apetit za hranom biljnog podrijetla nastavlja rasti – ali te održive opcije još uvijek predstavljaju mali udio tržišta”, rekla je u priopćenju Carlotte Lucas, viša voditeljica korporativnog angažmana u GFI Europe.
“Europske tvrtke i vlade imaju ključnu ulogu u pružanju podrške potrošačima da donesu održivije odluke. Tvrtke moraju nastaviti ulagati u inovacije proizvoda kako bi razvile ukusne i pristupačne opcije na biljnoj bazi. Vlade moraju ulagati u istraživanje i infrastrukturu koja nam je potrebna za smanjenje cijena i poboljšanje kvalitete biljnih opcija, kako bi ispunili svoje klimatske ciljeve i poboljšali sigurnost hrane.”
Hrana biljnog podrijetla naširoko se preporučuje za zaustavljanje napredovanja klimatske krize. Konkretno, veganski mesni proizvodi predlažu se kao pozitivna zamjena za proteine životinjskog podrijetla jer stvaraju oko 90 posto manje emisija stakleničkih plinova tijekom proizvodnje dok koristi do 93 posto manje zemlje i 99 posto manje vode.
