Od 30. studenoga do 12. prosinca svjetski lideri, i industrijski moćnici te financijski stručnjaci okupit će se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima za novi krug godišnjih pregovora o klimatskim promjenama pod vodstvom Ujedinjenih naroda – COP28.
Na ovome klimatskome summitu, pritisak na vođe da djeluju u skladu s očuvanjem okoliša i zelenom tranzicijom bit će veći nego ikad jer sva temperaturna mjerenja, ali i ekstremni vremenski uvjeti kojima je svijet bio izložen tijekom 2023. godine ukazuju na to da smo u “eri globalnog ključanja”.
Iako su ove pojave, koje ukazuju na negativnu tendenciju, svima jasne, geopolitički i regionalni sukobi u Europi i na Bliskom istoku neće nimalo olakšati pronalaženje kompromisa među vodećim svjetskim silama.
Ministrica za Održivost i okoliš Singapura, Grace Fu, bit će treći put zaredom suvoditeljica pregovora na konferenciji. Očekuje se da će na COP28 prisustvovati oko 70 000 ljudi, ali jedan od važnijih aktera, predsjednik SAD-a, Joe Biden, odlučio je da ove godine ipak neće prisustvovati ovako važnoj klimatskoj konferenciji.
Biden je tijekom svoga mandata pokušao ispraviti propuste svoga prethodnika Trumpa, koji je doslovce ismijavao pojam “klimatske promjene” i nije se pojavljivao na dogovorima o klimi, pa je prošle godine bio prisutan u Egiptu, a obvezao se i na postupno uvođenje zelene energije u SAD. Također, s kineskim liderom Xi Jinping nedavno je uspostavio zajednički sporazum o poticanju obnovljivih izvora energije s ciljem zamjene ugljena, plina i nafte.
No, s druge strane, SAD bi se na summitu mogao naći na udaru zbog neispunjavanja obećanja da će pomoći zemljama u razvoju u tranziciji prema čistoj energiji i prilagodbi na klimatske promjene.
Koje će biti glavne teme COP28 u Dubaiju?
- Napredak u provođenju Pariškog sporazuma
Prvi put zemljama je naloženo da pokažu svoj napredak u provedbi klimatskih ciljeva od donošenja Pariškog sporazuma 2015. godine. Do 2030. godine, globalne emisije trebale bi se smanjiti upola kako bi se ostalo na porastu globalne temperature za 1,5 Celzijevih stupnjeva.
No preliminarni podaci su obeshrabrujući jer je globalni temperaurni porast već premašio 2 stupnjeva Cezijevih. Stoga, na COP28 vlade će dobiti konačan uvid u izvještaj, što bi trebalo oblikovati njihove pregovore. Potencijalno bi mogao pomoći zemljama da promijene smjer ili resetiraju svoje strategije ako je potrebno.
- Godina prepuna “loših” događaja
Proteklih 12 mjeseci, od posljednjih pregovora na COP-u u Egiptu, bilo je obilježeno požarima, sušama, poplavama, što je još jedan pokazatelj klimatskih promjena. Ove godine planet je zabilježio najtoplije tromjesečno ljetno razdoblje na sjevernoj hemisferi, a podaci pokazuju da će 2023. godina biti druga najtoplija godina otkad postoje mjerenja.
Više od 10.000 osoba poginulo je nakon teških poplava, koje je prouzročila oluja Daniel u Libiji, dok su Hong Kong, Tajvan i južna Kina bili pogođeni dvama tajfunima – Saola i Haikui.
Australija se priprema za još jedno katastrofalno ljetno razdoblje požara, a jugoistočna Azija za produljene suše nakon El Niño klimatskih uvjeta, koji donose toplije temperature i manje oborine na ovim područjima.
Katastrofe su ostavile traga i na veliko zagađivaču, Sjedinjenim Američkim Državama, koje su zabilježile čak 23 odvojene vremenske i klimatske katastrofe sa štetom od milijardu dolara u prvih osam mjeseci 2023. godine.
- Postupno ukidanje fosilnih goriva
Jedno od pitanja, koje će definitivno biti u “žiži”, postupno je ukidanje fosilnih goriva, a ironija sudbne upravo je što se summit događa u zemlji koja je na glasu kao najveći proizvođač nafte u svijetu. Sultan Al Jaber će predsjedati pregovorima, istovremeno ostajući na funkciji šefa nacionalne naftne kompanije ADNOC.
Upravo je to izazvalo proteste ekoloških aktivista diljem svijeta koji sumnjaju u legitimnost dogovora i sukob interesa. U Dubaiju će članice Europske zagovarati potpuno ukidanje “neograničene” upotrebe fosilnih goriva. S druge strane, zemlje proizvođači nafte pokušat će se oduprijeti postavljanju ciljeva u ovome smjeru
Međunarodna agencija za energetiku je izvijestila u listopadu da fosilna goriva i dalje čine oko 80 posto svih energetskih potrošnji. Ali ulaganja u čistu energiju su porasla za 40 posto od 2020. godine, a potencijal koji se krije u obnovljivim izvorima mogao rezultirati propašću naftne industrije prije 2030.
- Pomoć siromašnim zemljama u tranziciji
Razvijene zemlje su ponovno “zaboravile” u razdoblju od 2020. do 2025. godine osigurati 100 milijardi dolara godišnje za zemlje u razvoju, a taj novac trebao je biti pomoć siromašnijim zemljama da ublaže i prilagode se posljedicama klimatskih promjena. Sada, u 2023. zemlje bi se trebale pokazati izdašno velikodušnima.
Novi uvjeti financiranja siromašnih zemalja vjerojatno će na ovome summit biti definirani, i manje proizvoljni.
- Očekuje se žustra rasprava o deforestizaciji
Nakon napretka u 2021., kada su globalne razine deforestacije pale za 6,3 posto, stopa uništavanja zemljišta u 2022. godini ponovno je porasla za 4 posto. Prošle godine izgubljeno je 6,6 milijuna hektara šuma, što odgovara veličini Šri Lanke.
Na COP26 u Glasgowu, 145 zemalja potpisalo je sporazum da će zaustaviti gubitak šuma i devastaciju zemljišta do 2030. Unatoč tom obećanju, trendovi deforestacije idu u krivom smjeru, što povećava potrebu za konstruktivnim razgovorima na COP28.
