U Zemljinoj kori stalno dolazi do promjena koje će jednoga dana rezultirati nekim novim geološkim formacijama. Jedna od trenutno najzanimljivijih je u Africi, a riječ je o rasjedu, nastalom 2005., nakon erupcije vulkana Dabbahu u Etiopiji. Geolozi pretpostavljaju da bi pukotina širine 60 kilometara i dubine 8 metara te geološke formacije mogli dovesti do nastajanja novoga oceana.
Ova pukotina u Zemljinoj kori, poznata je i kao Istočnoafrički rasjed, a postupno se širi i produbljuje, otkrivajući rastopljenu magmu ispod površine.
Istočnoafrički rasjed rezultat je kompleksnog kretanja triju tektonskih ploča – Nubijske, Somalske i Arapske – koje se međusobno udaljavaju. Ploče tijekom razdvajanja stvaraju prostore ispunjene rastopljenom magmom, formirajući novu koru i stvarajući vulkane.
Sve je postalo vidljivo 2005.
U pustinji Afar, smještenoj unutar etiopske regije Afar, 2005. godine je eruptirao vulkan Dabbahu i pokrenuo seriju potresa, rezultirajući pukotinom širokom 60 kilometara i dubokom 8 metara u samo deset dana. Zemlja između pukotine se slegla, stvarajući depresiju koja se izgleda kao buduće morsko dno, a ovaj prirodan događaj znanstvenici su opisali kao “rođenje novog oceana”.
Od tada, rasjedanje se nastavilo sporijim tempom, prekidano povremenim aktivnostima iz Zemljine kore – naknadne vulkanske erupcije, klizišta i proširivanje rasjeda nastavili su mijenjati krajolik. Satelitske snimke iz 2019. pokazale su proširenje rasjeda od 4 centimetra u samo šest mjeseci, što ukazuje na nastavak formiranja oceanske kore.
Regija Afar poznata je po raznolikom i endemičnom biljnom i životinjskom svijetu koji se prilagodio izazovnom okolišu. Nadalje, ondje se nalaze i bogate naslage fosila i artefakata ključnih za razumijevanje povijesti evolucije čovjeka.
Iako znanstvenici ne mogu predvidjeti točan vremenski okvir formiranja novog oceana, pretpostavljaju da bi se Crveno more moglo uliti u novonastalo more za otprilike milijun godina, što bi ga povezalo s Adenskim zaljevom.
