Rekordnom brzinom topi se antarktički morski led. Sada je na 1.91 milijuna četvornih kilometara, što je najniža razina u povijesti mjerenja putem satelita. Znanstvenici su izrazito zabrinuti ne samo zbog niske razine, već i zbog naglašenog silaznog trenda.
Kako je za CNN objasnio glaciolog Ted Scambos sa Sveučilišta Colorado Boulder, za razliku od Arktika, antarktički morski led prolazi faze uspona i padova, što otežava razumijevanje mehanizma kojim kontinent i okolni ocean reagiraju na globalno zatopljenje.
Na nekim dijelovima Antarktike već se neko vrijeme bilježe alarmantne promjene. Riječ je o jednom od područja na južnoj polutci koja se najbrže zagrijavaju.
Carlos Moffat, oceanograf sa Sveučilišta Delaware, koji se upravo vratio s istraživačkog putovanja na Antarktičkom poluotoku, rekao je za CNN da se nizak morski led i vrlo visoke temperature oceana “dramatično razlikuju od onoga što smo promatrali posljednjih nekoliko desetljeća”.
Početak kraja?
Rekordna razina za zimski pokrov zabilježena je 2014. godine, što je djelomično potvrdilo hipotezu da globalno zatopljenje nema značajan utjecaj na Antarktiku. No, dvije godine kasnije došlo je do promjene, kada su znanstvenici uočili nagli silazni trend. Isprva su to neki pripisali uobičajenoj varijabilnosti ovog iznimno složenog kontinenta, s njegovim raznolikim, isprepletenim klimatskim sustavima. No nakon dvije uzastopne godine rekordno niske razine morskog leda, znanstvenici su se zabrinuli.
“Pitanje je jesu li klimatske promjene doprle do Antarktike? Je li ovo početak kraja? Hoće li ubrzo zauvijek nestati morski led”, pitao se oceanograf i fizičar Christian Haas s instituta Alfred Wegener u Njemačkoj.
Na značajno nisku razinu morskog leda može utjecati temperatura mora, ali i oceanske struje i vjetrovi. Problem je što su temperature zraka bile više od uobičajenih i to oko 1.5 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka. Osim toga, zabilježen je i jači pojas zapadnih vjetrova koji su mogli povećati otapanje morskog leda. Naime, snaga vjetrova je djelomično povezana s klimatskim promjenama, kao i rupom u ozonskom omotaču iznad kontinenta.
Topi se i ‘ledenjak sudnjeg dana’
Prošle su godine znanstvenici objavili da se ubrzano otapa golemi ledenjak Thwaites na Antarktici, poznat i kao “ledenjak sudnjeg dana”. Znanstvenici procjenjuju da bi globalna razina mora mogla porasti za oko tri metra ako se on u potpunosti otopi, što bi imalo katastrofalne posljedice za mnoge obalne gradove diljem svijeta.
Još uvijek nije poznato hoće li razina morskog leda ponovno porasti na tom području. No, znanstvenicima će trebati još najmanje pet godina promatranja kako bi mogli procijeniti o kakvom se točno trendu radi. Znanstvenik Scambos je u svakom slučaju zabrinut:
“Izgleda da se nešto promijenilo na Antarktici i da su stvari prilično dramatične.”
