Europske šume, koje tradicionalno obiluju raznovrsnim vrstama, imaju manje vrsta drveća u usporedbi sa sličnim klimatskim regijama u Sjevernoj Americi ili istočnoj Aziji. Očekuje se da će se ta raznovrsnost još više smanjiti što je dokazalo istraživanje koje su vodili Johannes Wessely i Stefan Dullinger sa Sveučilišta u Beču pokazuje. Rezultati sugeriraju da između trećine i polovice trenutnih vrsta drveća možda neće moći izdržati buduće klimatske uvjete.
“Ovo je ogroman pad, pogotovo kada se uzme u obzir da su samo neke od vrsta zanimljive za šumarstvo”, rekao je vodeći autor Johannes Wessely, stručnjak za biologiju očuvanja u Beču.
Prikladnost budućih vrsta drveća
Studija provedena od strane istraživača sa Sveučilišta u Beču i Tehničkog sveučilišta u Münchenu (TUM) istražila je budućnost pošumljavanja u svjetlu tih izazova te procijenila otpornost najčešćih 69 od preko 100 europskih vrsta drveća u svjetlu projekcija klimatskih uvjeta 21. stoljeća. Prosječno, samo devet ovih vrsta po lokaciji smatra se prikladnim za buduće uvjete, s još manje u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se vrste poput hrasta smatraju otpornijima.
Jedna od vrsta koja bi mogla preživjeti promjene jest hrast lužnjak
Hrast lužnjak mogao bi biti otporniji na toplije klime od drugih vrsta. Ova vrsta jedna od rijetkih dovoljno fleksibilna da preživi brze klimatske promjene očekivane tijekom sljedećeg stoljeća. Europske šume mješavina su vrsta drveća, koje su sve bile sposobne izdržati klimatsku varijabilnost svoje lokacije stoljećima. Hrast lužnjak (Quercus robur) bio je jedna od rijetkih vrsta procijenjenih kao sposobna uspješno se prilagoditi sadašnjim i budućim uvjetima na mnogim područjima, kaže Wessely. Važno je istaknuti da hrast lužnjak “ima visok značaj za proizvodnju drva, pohranu ugljika i biološku raznolikost”, kaže on, što ga čini prikladnim za sve vrste projekata pošumljavanja diljem Europe.
Prikladnost vrsta drveća za buduće klime značajno varira između različitih regija Europe.
Čak i s odabirom klimatski prilagođenih stabala, raznolikost je nedostatna za održavanje vrsta bogatih mješovitih šuma, koje su ključne za poboljšanje otpornosti šume protiv poremećaja poput invazije kukaca koji uništavaju drveće. Osim toga, nisu sve vrste drveća jednako sposobna ispuniti osnovne funkcije šume poput skladištenja ugljika, pružanja staništa ili hrane za divlje životinje ili korištenja kao drva. Samo je prosječno tri od devet prikladnih vrsta u stanju zadovoljiti te potrebe. Ti rezultati ističu ozbiljan utjecaj klimatskih promjena na vitalnost šuma i nedostatak jednostavnog uvođenja nove mješavine vrsta drveća kao rješenja, piše Earth.com.
“Naš rad jasno pokazuje koliko je vitalnost šuma teško pogođena klimatskim promjenama. Ne možemo se oslanjati samo na novu mješavinu vrsta drveća; brze mjere za ublažavanje klimatskih promjena nužne su za zaštitu naših šuma”, zaključio je Wessely.
Više o budućim šumama
Pretpostavlja se da će se šume budućnosti značajno transformirati zbog klimatskih promjena, ljudskih aktivnosti i tehnoloških napretka. S porastom globalnih temperatura očekuje se premještanje različitih vrsta drveća. Primjerice, vrste prilagođene hladnijim klimama mogu se kretati prema višim nadmorskim visinama ili paralelama, dok one tolerantne na toplije uvjete mogu proširiti svoj raspon. Ova promjena izmijenit će bioraznolikost šuma i mogla bi dovesti do novih kompozicija biljnih i životinjskih zajednica. Šume će se vjerojatno suočiti i s povećanim prijetnjama od štetnika i bolesti, koji se mogu brže širiti u toplijim uvjetima. To bi moglo rezultirati većim stopama smrtnosti drveća i izmijenjenim pejzažima šuma.
Tehnike poput potpomognute migracije, gdje se vrste drveća namjerno premještaju na područja gdje se očekuje da će uspjeti pod budućim klimatskim uvjetima, mogle bi postati uobičajenije. Tehnološki napredci također će imati ključnu ulogu u oblikovanju šuma budućnosti. Inovacije u tehnologiji dronova i satelitskom snimanju poboljšat će praćenje zdravlja i rasta šuma, omogućujući preciznije i učinkovitije strategije očuvanja. Osim toga, genetsko inženjerstvo moglo bi se koristiti za razvoj vrsta drveća koje su otpornije na štetnike, bolesti i ekstremne vremenske uvjete, što će pomoći osigurati otpornost ekosustava šuma.
Šume budućnosti vjerojatno će biti znatno različite od onih koje danas poznajemo, oblikovane kombinacijom okolišnih promjena, ljudskih intervencija i tehnoloških inovacija. Njihova sposobnost prilagodbe i prosperiteta bit će ključna za očuvanje biološke raznolikosti, regulaciju klime i mnoštvo ekoloških usluga koje pružaju.
Studija je objavljena u časopisu Nature Ecology & Evolution.
