Mnoštvu biljnih i životinjskih vrsta na Antarktici, uključujući i pingvinima, prijeti izumiranje. Rezultati su to studije, objavljene u časopisu PLOS Biology, prema kojoj će 65% autohtonih vrsta Antarktike, među kojima su prvi carski pingvini, vjerojatno nestati do kraja stoljeća ako se ne promijeni čovjekov odnos prema prirodi.
“Antarktika zapravo ne pridonosi klimatskim promjenama; tamo ne živi veliki broj ljudi, tako da najveća prijetnja kontinentu dolazi izvan kontinenta. Potrebna nam je akcija u vezi s klimatskim promjenama kako bismo antarktičkim vrstama dali najbolje šanse za preživljavanje u budućnosti“, poručila je za CNN Jasmine Lee, glavna autorica studije. Do sada je zemljopisna izolacija Antarktike dugo štitila taj kontinent od negativnih utjecaja klimatskih promjena. No, znanstvenici su primijetili značajne promjene u sjevernom dijelu Arktika, koji se zagrijava četiri puta brže od ostatka planeta, a led se topi brže nego desetljećima prije.
To utječe, pokazala je ova studija, na morske ptice koje se gnijezde na ledu od travnja do prosinca. Ako se led otopi ranije ili zaledi kasnije tijekom sezone, kao rezultat porasta temperatura, pingvini se muče da završe svoj reproduktivni ciklus. “Ove posebne vrste, poput carskih pingvina i Adélie pingvina, ugrožene su i stvarno je tužno pomisliti da je Antarktika jedna od posljednjih velikih divljina na planetu i da se ljudski utjecaji tamo vide i osjećaju. Nevjerojatno je tužno pomisliti da bismo takve vrste mogli dovesti do izumiranja“, dodala je Lee.
Nije sve tako crno
Trenutni napori za očuvanje Antarktike ne funkcioniraju na kontinentu koji se brzo mijenja, ali istraživači su zaključili da bi primjenom dodatnog sloja isplativih strategija, koje su iznijeli u studiji, moglo spasiti do 84% osjetljive bioraznolikosti Antarktika. Ključan je fokus na vanjske politike poput postizanja širih međunarodnih klimatskih ciljeva prema Pariškom sporazumu iz 2015. godine, čiji je cilj smanjenje emisija koje uzrokuju zagrijavanje planeta i sprječavanje porasta globalne temperature.
Mjere koje predlaže ova studija su isplative, s procijenjenim troškovima od 1,92 milijarde dolara u sljedeće 83 godine, ili oko 23 milijuna dolara godišnje, smatraju stručnjaci. To uključuje minimiziranje i upravljanje ljudskim aktivnostima, prometom i novom infrastrukturom, kao i zaštitu autohtonih vrsta.
