Ovih dana je u nekim dijelovima Jadranskog mora zabilježena visoka temperatura. Na više od 30 stupnjeva Celzijevih “kuhalo se” more kod Mljeta, u Zadru je zabilježeno 27,4, dok je u Crikvenici termometar pokazivao visokih 27,6 stupnjeva.

I dok se većini kupača ovakva temperatura može učiniti kao izrazito ugodna za kupanje, posebno za one zimogroznije, brojne studije pokazuje kako fatalan učinak takve temperate mogu imati na morski ekosustav.

Kako nam je potvrdio naš klimatolog s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu, Branko Grisogono, istraživanja pokazuju da je preko 70 posto koraljnih grebena nestalo. Ptice se, pak, uslijed toplinskih valova, sele u sjevernije krajeve, a brojna biološka istraživanja pokazuju da se biljke “pomiču” sjevernije.

‘Ekstremno smanjenje ribljeg fonda’

“Brzina promjene temperature takva je da se sjeme određenih vrsta jednostavno ne može prilagoditi ovakvom tlu. Zbog toga se smanjuje biološka raznolikost jer se brojne vrste ne mogu prilagoditi. Ribe se također počinju ponašati čudno “, kaže nam Grisogono.

Studija koju je proveo istraživački tim sa Sveučilišta British pokazuje da toplinski valovi uzrokovani klimatskim promjenama mogu ozbiljno utjecati na ribe. Posljedično, to bi moglo izazvati smanjenje ribljeg fonda diljem mora i oceana.

Naime, tim istraživača izradio je model koji je proizveo projekcije utjecaja klimatskih promjena na riblji fond, ribarsku industriju i ribarske zajednice. Došli su do zaključka: ako se ne poduzmu nikakve mjere za smanjenje emisija CO2, tim je predvidio u najgorem slučaju da će oko tri četvrtine svih vrsta riba doživjeti određeno smanjenje populacije tijekom iznimno vrućih godina.

‘Dodatan šok za sustav’ 

Dr. William Cheung, glavni autor studije te profesor i direktor UBC-ovog Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOF), kaže:

“Ove ekstremne godišnje temperature bit će dodatni šok za preopterećeni sustav. Ove ekstreme temperaturne često je teško predvidjeti u smislu kada i gdje se događaju, posebno u vrućim točkama s ograničenim kapacitetom za pružanje čvrstih znanstvenih predviđanja za utjecaj na ribarstvo. Moramo uzeti u obzir tu nepredvidivost kada planiramo prilagodbe na dugoročne klimatske promjene”, prenosi Oceanographic.

Ističe pritom da moramo imati mehanizme za rješavanje ovog problema.

“Što se tiče upravljanja ribarstvom, ti bi mehanizmi mogli uključivati smanjene ulovne kvote u godinama u kojima su riblji stokovi pogođeni ekstremnim temperaturama ili zatvaranje pogođenih ribarstava radi obnove ribljih stokova”, tvrdi Cheung.

‘Ne treba gledati fatalistički’

Scenarij da se riblji stokovi drastično počinu smanjivati nije tako daleko. Kako tomu svjedočimo već danas, ova su otkrića alarmantna.

Ipak, Grisogono smiruje situacije i tvrdi da ne treba gledati fatalistički.

“Trebamo se prilagođavati novonastalim okolnostima, no to je pasivniji način. Aktivniji bi način, pak, bilo direktno suočavanje s klimatskim promjenama – od proizvodnje energije pa sve do proizvodnje hrane, ali za to je nužna reakcija i političke vlasti”, tvrdi klimatolog.

Ovo nisu ‘obične’ ljetne temperature

Podsjetimo, početkom srpnja već su oboreni svjetski temperaturni rekordi i to dva dana za redom, no ovaj tjedan mogao bi ponovno podići ljestvicu. Drugim riječima, upravo sada svjedočimo najtoplijim ikada zabilježenim danima na razini prosječne temperature u svijetu.

Grisogono je jasan – jedan od pokazatelja zašto ovo nisu “tek obične ljetne temperature” je činjenica da različiti dijelovi svijeta bilježe rekorde. Nije riječ o tek jednom području.

“Bilo je i prije vruće, da, ali se takve temperature nisu ponavljale svaki tjedan ili svakih deset dana i nisu trajale ovoliko dugo. Nisu svi rekordi poništeni, ali to nije pravi parametar. Ne možete ispod svojeg drveta i ispod svoje lipe tumačiti klimatske promjene”, objašnjava profesor.