Tradicionalna poljoprivreda i uzgoj životinja ima velik utjecaj na okoliš, zbog čega se moraju tražiti alternativni načini za proizvodnju. Jedno od održivih rješenja je i stanična poljoprivreda. Riječ je o laboratorijskoj tehnologiji, poznatoj i kao inženjerstvo tkiva. To znači da se meso ili koža uzgajaju u laboratoriju, a ne da dolaze od životinja.
Proizvodi, koji se trenutno većinom koriste za mljekarsku industriju, počinju s genetskim uzorkom koji je umetnut u mikrob. Kroz fermentaciju, taj mikrob zatim proizvodi protein koji sve stanice prepoznaju kao identičan onom izvučenom izravno iz životinje. Početnu kulturu potrebno je proizvesti samo jednom kako bi se kasnije ovom metodom ona mogla proizvoditi u beskrajnim količinama, a sve to bez potreba za industrijskim farmama mlijeka koje tjeraju životinje u stalno stanje laktacije kako bi proizvele mlijeko.
Koristi se i u medicini
Kako se istraživanja nastavljaju, tehnologija može popularizirati hranu poput piletine biljnog podrijetla, koja nudi mnoge dobrobiti za planet, ali joj nedostaje autentični okus piletine. Dodavanje uzgojene masti, međutim, moglo bi promijeniti igru i uvjeriti mnogo više ljudi da jedu i uživaju u njoj.
Stanična poljoprivreda ne zahtijeva gotovo ništa od životinja. Iako su stanice potrebne za početak procesa, one se prikupljaju bezopasnom biopsijom zdrave životinje. U teoriji, prikupljanje se treba dogoditi samo jednom jer se replikacija može dogoditi neograničen broj puta iz pojedinačnog uzorka. Stanična bi poljoprivreda tako mogla riješiti probleme poput prekomjernog izlova ribe, okrutnosti prema životinjama i krivolova.
Osim toga, trenutne metode koriste stanice izravno biopsirane od životinja. Te su stanice netaknute i nisu ni na koji način modificirane. Dakle, nisu GMO. Trenutačno se ova tehnologija čak proučava i u medicini kao način uzgoja kože i organa za određene pacijente. Proces se oslanja na stanice iz ljudskog tijela, koje se pretvaraju u tkiva, koja potom stvaraju organe.
U ovim proizvodima nema hormona i antibiotika pa su uz pažljivo praćenje, hrana i proizvodi razvijeni iz stanične poljoprivrede dosljedniji i jeftiniji. Mnoge namirnice, poput primjerice piletine iz laboratorija, već su dobile zeleno svjetlo od organizacija za zaštitu i sigurnost hrane.
