Ranije ovog mjeseca, Katalonija je proglasila izvanredno stanje suše. S razinama u rezervoarima koje su pale na samo 16 posto kapaciteta, i bez kiše u nekim područjima već tri godine, vlasti su uvele ograničenja koliko vode stanovnici mogu koristiti. No, Španjolska nije jedina zemlja koja pati dok se vodene zalihe u južnoj Europi smanjuju.
Prema najnovijem izvješću Europskog opservatorija za sušu, oko 17 posto teritorija Europske unije sada se suočava s ozbiljnim uvjetima suše.
“Ako pogledamo trenutne uvjete, na temelju najnovijih podataka koje imamo dostupne do kraja siječnja, vidimo da su mnoga područja u mediteranskoj regiji već u uvjetima upozorenja ili uzbune zbog suše”, kaže Andrea Toreti, koordinator Copernicus Europskog i Globalnog opservatorija za sušu.
Kombinacija suše i vrućina izazvala je najveći utjecaj u regiji tijekom posljednjih nekoliko godina
Prošlog tjedna, Sicilija je proglasila ‘stanje prirodne katastrofe’ zbog niskih razina vode u rezervoarima. Službenici su rekli da je siječanj bio peti uzastopni mjesec zabilježene količine oborina ispod prosjeka za taj period. Dalje na sjeveru, na drugom talijanskom otoku, Sardiniji također prijeti opasnost jer su neki rezervoari na manje od 50 posto kapaciteta. I Sjeverna Afrika također pati od ove ponavljajuće suše. Maroko se bori sa šestom uzastopnom godinom poteškoća s vodoopskrbom. Oborine su 70 posto niže nego u prosječnoj godini, prema ministru vode i poljoprivrede te zemlje.
According to the latest @CopernicusEMS Global Drought Observatory Report, #Morocco 🇲🇦 is affected by a severe #drought
⬇️The area around #Casablanca has lost its typical green colour, as evidenced when comparing #Sentinel2 images of February 2023🟩& 2024🟫 pic.twitter.com/uETXAnYxuQ
— Copernicus EU (@CopernicusEU) February 20, 2024
U regijama koje trenutno pate od suše, sezonske prognoze ukazuju na temperature toplije od uobičajenih u idućim mjesecima. Čak i ako ima normalnih količina oborina, abnormalne temperature mogu značiti da će se situacija u Mediteranu još više pogoršati.
“Nije bilo, u nekim od tih područja, potpune obnove nakon tih ekstrema. A sada, naravno, ponovno vidimo nedostatak oborina, ali i toplije od uobičajenih temperature”, objašnjava Toreti.
Još jedan faktor koji treba uzeti u obzir je otapanje snijega
Bez dovoljno niskih temperatura za padanje snijega i zadržavanje, uobičajeno proljetno otapanje neće obnoviti zalihe vode. Toreti kaže da podaci koje imamo sada pokazuju da su uvjeti još lošiji nego što su bili 2022. – rekordne godine u smislu pogođenog područja i niskih razina otapanja snijega. Osim vode dostupne za piće ili navodnjavanje usjeva, ovo također predstavlja probleme za proizvodnju energije iz hidroelektrane koja ovisi o dostupnosti vode. Toreti kaže da se ono što se događa “dijelom odvija zbog evolucije klimatskih promjena uzrokovanih emisijama stakleničkih plinova ljudi, piše Euro News.
📢A new #GDO Analytical Report has just been released❗️
It provides a detailed analysis of the prolonged and severe #drought 🚱 that has been affecting the #Mediterranean region
Read more at👇https://t.co/XDQCSShzBE pic.twitter.com/Qz3BEo6WiH
— Copernicus EMS (@CopernicusEMS) February 20, 2024
Iako se to ne može izravno pripisati klimatskim promjenama bez detaljnijih studija, kaže da se uklapa u ono što projekcije pokazuju za buduće klimatske uvjete u Mediteranu.
“Ako sada ne poduzmemo bolje globalne mjere, Europa će se suočiti s mnogo većim rizikom povezanim sa sušom. Nosit ćemo se s toplinskim valovima. A ponavljajuća suša nešto je što bi već do sredine stoljeća moglo postati nova normalnost ako ne djelujemo odmah.”
