Od 1950-ih godina naovamo raste gustoća prometa po europskim gradovima. Danas, automobili su jedan od najvećih zagađivača zraka, a cestovni promet čini petinu emisija u EU, pri čemi su upravo automobili odgovorni za 61% zagađenja. Budući da prosječno jedan automobil koristi samo 1,6 osoba, oni predstavljaju krajnje neracionalno korištenje javnog prostora.

Unatrag desetak godina europski gradovi pokušavaju sprovoditi razne strategije kako bi smanjil promet i emisije štetnih plinova. Neki su u tome više uspješni, a neki manje.

Pariz je grad koji ulazi u one metropole koje provode uspješne strategije. Prošlog je mjeseca ondje izašla na vidjelo iznenađujuća statistika: tijekom jutarnjih i večernjih gužvi, na glavnim prometnicama sada ima više bicikala nego automobila – zapravo, gotovo upola više.

Grad je 2014. godine počeo jednom odd najstrožih politika protiv – zatvorena je autocesta na desnoj obali Seine, koja je bila u prometu još od 1970-ih. Potom su za većinu vozila zatvorene ulice u centru grada, a iz prometa su isključeni automobili starije proizvodnje te je izgrađeno 1000 km biciklističkih ruta, od kojih je 350 km zasebnih staza.

Ova strategija dovela je do toga da je vožnja automobilima od 1990-ih u padu za oko 45%, dok je korištenje javnog prijevoza poraslo za 30%, a korištenje bicikala za oko 1000%.

Od proljeća stupa na snagu zabrana prometa u većini ulica u središtu grada, što je čak do 50% ukupnog prometa, a Gradsko vijeće je odredilo ograničenje brzine od 30 km/h na gotovo svim ulicama u glavnom gradu, a gotovo 200 ulica ispred blizu osnovnih škola pretvoreno je u pješačke zone.

Trenutno samo oko 30% Parižana posjeduje automobil, dok u čitavoj Francuskoj taj postotak ide na gotovo 90%.