Što se dogodi na Arktiku, ne ostaje na Arktiku!

GREEN_300_listici_sredina

Zanimljivo gledište iz dva različita kuta

Arktik je ponovno u središtu geopolitičkih i strateških rasprava, uglavnom iz jednog razloga - klimatskih promjena.

Suočeni smo s fenomenom bez presedana koji se posljednjih godina silno ubrzao. Nužno je djelovati sada i djelovati zajedno jer ono što se dogodi na Arktiku ne ostaje na Arktiku. To se tiče svih nas. Iz toga su se razloga javnosti preko Euractiva odlučili obratiti Virginijus Sinkevičius i Boris Hermman. Virginijus Sinkevičius je europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo, a Boris Herrmann je njemački nautičar i istraživač mora. Iznose svoje mišljenje iz dva potpuno različita kuta: kao europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo iz sjedišta Komisije u Bruxellesu; i kao profesionalni pomorac na moru i oceanski aktivist koji se upravo vratio s utrke Vendée Globe, jednoruke regate oko planeta u samo 80 dana.

Virginijus Sinkevičius: Znak uzbune

Arktička regija zagrijava se dvostruko brže od ostatka planeta. Vjerojatno nas dijeli samo nekoliko desetljeća od konačnog nestanka arktičke ljetne ledene kape. U Sibiru se permafrost sada odmrzava dramatičnim tempom, oslobađajući metan – staklenički plin daleko snažniji od CO2. Grenland gubi bilijune tona leda. Negativne povratne informacije otapanja polarne ledene kape mogu postati prva nepovratna (i ubrzavajuća) prekretnica u zemaljskom sustavu, približavajući nas toboganu prema stakleničkoj Zemlji. Utjecaji klimatskih promjena osjećaju se u cijelom svijetu: porast razine mora, promjene klime i oborina, sve ekstremniji vremenski uvjeti, alarmantan porast šumskih požara na cijelom planetu i gubitak biološke raznolikosti.

U nekim regijama planeta to već uzrokuje socijalne i ekonomske poremećaje poput klimatskih migracija ili smanjenja poljoprivrednih prinosa. Očuvanje i zaštita Arktika zahtijeva održavanje globalnog zatopljenja ispod 1,5 ° C. To dugujemo sebi i budućim generacijama. Moramo napokon priznati da je temelj naše civilizacije stabilna klima i bogata biološka raznolikost. Arktičko more graniči s tri kontinenta. Stoga su regionalna i međunarodna koordinacija neophodne za zaštitu arktičkog morskog okoliša. EU već značajno doprinosi aktivnostima Arktičkog vijeća, poput njegovog Regionalnog akcijskog plana za morsko smeće, i nastavit će to činiti. Samo udruživanjem resursa možemo postići rezultate. EU stoga promiče međunarodnu suradnju na svim razinama.

Dajući vam primjer, EU je bila jedna od prvih potpisnica koja je ratificirala Sporazum o sprječavanju nereguliranog ribarstva otvorenog mora u Srednjem Arktičkom oceanu, a sada igra vodeću ulogu u uspostavljanju znanstvene suradnje u okviru budućeg Zajedničkog programa znanstvenih istraživanja i praćenja . Isto tako, kroz EU-PolarNet, okupljamo arktičku istraživačku stručnost i infrastrukturu iz cijelog svijeta u najveću istraživačku mrežu usredotočenu na Arktik.
Službe EU-a poput Galilea – za satelitsku navigaciju – i Kopernika – za promatranje Zemlje – pružaju međunarodnim istraživačima ključne informacije o klimatskim promjenama i njihovim utjecajima u regiji. Moramo gledati i u budućnost. Našom nadolazećom strategijom namjeravamo pružiti perspektivu za godine koje su pred nama i iznijeti zajednička rješenja kako bi naša politika Arktika bila spremna za budućnost. Ta će rješenja biti inovativna i ekološki prihvatljiva kroz prizmu Europskog zelenog sporazuma.

Boris Herrmann: Svaki drugi udisaj dolazi iz oceana

Kao profesionalni mornar, svjetske oceane poznajem više od 20 godina. Već sam četiri puta plovio oko svijeta. Otprilike 150 dana svake godine provedem na pučini. Upravo sam završio Vendée Globe utrku koja me vodila kroz Južni ocean. Na tim udaljenim mjestima iz prve sam ruke iskusio utjecaje klimatskih promjena na naše oceane. More je moj ured, moj dom, moje igralište i moj prijatelj. Ali čak i ako niste povezani doslovno s morem kao ja, vi ste suštinski povezani više nego što mislite. Svaki drugi udisaj dolazi iz oceana.

Njihova zaštita najvažnija je za naš opstanak na zemlji, a arktičko područje igra vitalnu ulogu u održavanju ravnoteže u oceanima. Već smo izgubili 50% arktičkog leda. Da se to ne bi dogodilo, trebali bi postojati najstroži najviši standardi koji bi zaštitili ove regije i autohtone ljude od istraživanja, klimatskih promjena i eksploatacije. Svi naši partneri u logistici potpisali su Arktičko obećanje navodeći da neće koristiti kraću arktičku rutu koja će uskoro biti komercijalno održiva zbog klimatskih promjena, već će radije raditi na smanjenju brzine klimatskih promjena. Kao tim u potpunosti podržavamo ovaj pojam i pozivamo velike tvrtke da učine isto.
U srpnju prošle godine jednoručno sam otplovio u utrci od Francuske do ruba polarnog kruga i natrag. Bio sam spreman iskusiti niske temperature, ali putovanje nije bilo tako hladno kao što sam očekivao. Kao što mnogi od nas primjećuju svaki dan, živimo u vremenu kada rastuće temperature ljeti i zimi postaju norma. Ekstremno vrijeme je nešto na što sam navikao; Živim na oceanu i doživljavam oluje i vremenske obrasce koji često posjećuju mora.

Međutim, primjećujemo promjene, otkrivamo da oluje traju dulje i da se događaju češće ili u neobična doba godine, susrećem ogromne gomile morske trave u i manje je divljih životinja nego očekivano. Na brodu Seaexplorer nosim oceanski laboratorij, tako da mogu neprestano mjeriti razine CO2 u oceanu na svim svojim utrkama. Ti se podaci šalju mojim znanstvenim partnerima i analiziraju se kako bi znanstvenici dobili jasniju sliku sposobnosti oceana da unose CO2 i skladište ga u sebi. Podaci nam pokazuju da trebamo raditi kao jedinstvena grupa kako bismo ozbiljno smanjili globalni otisak CO2, znamo da ocean ima granicu u kojoj više ne može apsorbirati umjetni CO2 i da to ima negativan utjecaj na sav život u njemu. Dobro je poznato da će rastuće temperature mjesta ostaviti nenastanjivima, da će se otapajuće ledene kape osloboditi štetnih zarobljenih plinova i uzrokovati porast morske vode. Također je poznato da su nam potrebni pojedinci, vlade, industrija i znanost da se ujedine kako bi se pozabavili tim pitanjima. Ono što će se dogoditi tijekom sljedećih 10 godina odredit će stanje planeta koje predajemo svojoj djeci. Naša zajednička vizija Arktika je vizija čiste, sigurne, održive i prosperitetne regije. To se mora postići suradnjom na kopnu za političkim pregovaračkim stolovima i na moru unutar cijele oceanske zajednice.

PHOTOS BY: Pexels, Unsplash, Instagram / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.