Osim ozbiljnog utjecaja na okoliš i ljude, klimatske promjene jedna su od najvećih prijetnji ekonomskoj stabilnosti. Toplinski valovi čine nas manje sposobnima za rad i smanjuju produktivnost. Uragani, ciklone i tajfuni pustoše milijune ljudi, ostavljajući ih u apsolutnom siromaštvu nakon što su nemilosrdno pomeli njihove zajednice. Suše smanjuju žetve, što dodatno zakomplicira mukotrpan zadatak prehrane svjetske populacije, koja bi trebala doseći 10 milijardi do 2050. (World Population Prospects 2019, United Nations Organization).
Svjetska banka upozorava: ako nešto ne poduzmemo odmah, klimatske promjene mogle bi do 2030. gurnuti 100 milijuna ljudi više u siromaštvo.
STERNOV IZVJEŠTAJ I MODEL NORDHAUS
Donedavno smatrano nečim što nije utjecalo na nas, zdravlje okoliša zauzima središnje mjesto u modelima današnjih ekonomista. Britanska je vlada prva povjerila ekonomistu da izradi izvještaj o klimi. Odabrala je bivšeg glavnog ekonomista Svjetske banke Nicholasa Sterna, a rezultat je bio dokument od 700 stranica koji je postao referenca na tu temu. Stern je potvrdio da su “emisije stakleničkih plinova najveća pogreška koju je svjetsko tržište ikad vidjelo”.
Ukratko, glavni zaključak Sternovog izvješća jest da moramo uložiti protuvrijednost od 2% globalnog BDP-a kako bismo ublažili utjecaj klimatskih promjena. U međuvremenu, američki ekonomist William D. Nordhaus dobio je Nobelovu nagradu za ekonomiju 2018. godine s Paulom Romerom za integraciju klimatskih promjena u dugoročnu makroekonomsku analizu. Nordhaus je prvi ekonomist koji je razvio kvantitativni model koji reproducira interakciju između gospodarskog razvoja i klimatskih promjena na globalnoj razini. Prema Nordhausu, rješenje klimatskih promjena je primijeniti cijene koje će djelovati odvraćajuće od upotrebe fosilnih goriva, jer je trenutna cijena preniska i ne potiče potragu za alternativama poput obnovljivih izvora energije.
Unatoč početnoj suzdržanosti poslovne zajednice, sve veći broj studija i aktivnosti pokazuju da su mjere usmjerene na suočavanje s globalnim klimatskim promjenama zlatna prilika za osiguranje održivog razvoja i poticanje gospodarskog rasta. Kao što je objavilo Svjetsko povjerenstvo za gospodarstvo i klimu u izvješću s kraja 2018. godine, usvajanje ambicioznih klimatskih mjera može do 2030. generirati dobit od 26 milijardi USD, stvarajući 65 milijuna novih radnih mjesta s niskim emisijama ugljika. Prema ovom izvješću, da bismo izgradili otporniji, koristan model rasta za ljude, moramo ubrzati strukturnu transformaciju u pet ključnih gospodarskih sektora:
- Čisti energetski sustavi
Dekarbonizacija energetskog sustava zajedno s decentraliziranim, digitaliziranim tehnologijama elektrifikacije mogla bi milijardi ljudi omogućiti pristup modernim energetskim uslugama. - Pametniji urbani razvoj
Kompaktniji, povezani i koordinirani gradovi do 2050. uštedjeli bi 17 milijardi američkih dolara i potaknuli gospodarski rast poboljšavanjem pristupa radu i stanovanju. - Održivo korištenje zemlje
Prelazak na održivije metode uzgoja u kombinaciji sa strogom zaštitom šuma mogao bi generirati ekonomske koristi od oko 2 milijarde dolara godišnje. - Pametno upravljanje vodom
U područjima s nedostatkom vode BDP bi mogao pasti i do 6% 2050. To bi se moglo spriječiti učinkovitijim korištenjem vode tehnološkim poboljšanjima i ulaganjem u javnu infrastrukturu. - Kružna industrijska ekonomija
Danas se 95% vrijednosti materijala iz plastične ambalaže – do 120 milijardi dolara godišnje – izgubi nakon prve upotrebe. Politike koje potiču kružnu i učinkovitiju upotrebu materijala mogle bi poboljšati globalnu gospodarsku aktivnost i smanjiti otpad i zagađenje.
Organizacija Ujedinjenih naroda kaže da nije prekasno za okretanje klimatskim promjenama i umanjivanje njihovih strašnih učinaka. Istina je da imamo organizacijski i tehnološki kapacitet da riješimo sve probleme koje smo nanijeli planeti i popravimo štetu nanesenu prirodi za sve generacije iza nas.
Izvor: www.iberdrola.com
