Novim paketom Vlade pčelarima dodatnih do tri eura potpore po košnici, poručila je Marijana Petir na sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora koji je bio posvećen pčelarstvu.

“Svjesni da bez pčela nema oprašivanja niti proizvodnje hrane, čvrsto stojimo na stavu da njihovu oprašivačku ulogu treba vrednovati i da je potrebno uvesti potporu po pčelinjoj zajednici”, objasnila je Petir pozvavši na izmjenu europske Direktive o medu te jasno navođenje zemlje porijekla meda na staklenici te postotnog udjela u mješavinama, prenosi Agroklub.

Istaknula je pritom da je pčelarstvo od ključne važnosti za Europsku uniju budući da doprinosi s oko 14,2 milijarde eura godišnje.
Osim toga, založila se da se kroz mjere ruralnog razvoja prepoznaju i pčelari te da im se omogući potpora za nabavu kamiona te izgradnju punionica i kušaonica.

Najjeftiniji i najbolji med 

Nacionalnim strateškim planom za pčelarski je sektor osigurano 3,8 milijuna eura godišnje. Riječ je o rastu od 60 posto u odnosu na prošlo programsko razdoblje. Dio intervencija u okviru Plana preuzet je iz prethodnog razdoblja, no ako bude potrebe iste je moguće mijenjati, poručeno je na sjednici.

Da Hrvati jedu najjeftiniji, a ujedno i najkvalitetniji med u Europi, poručio je predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, Dražen Kocet.

“No problem im stvara nelojalna konkurencija zbog koje je važno povećati broj kontrola na terenu”, istaknuo je Kocet.

“Pametno programirane mjere potpore za sektor mogle bi pripomoći rastu broja pčelara, a naknada za oprašivačku ulogu bila bi pravedan model potpore”, poručio Kocet, istaknuvši pritom kako bi s namjerom zaštite pčela, ratare trebalo educirati o najmanje štetnim načinima primjene pesticida.

Sve češće kontrole

“Državni inspektorat provodi kontrolu kvalitete, kontrolu deklariranja, sljedivost meda i održivu uporabu pesticida, a sve u skladu s planiranim aktivnostima, te dodatnim akcijama, ali i prijavama koje zaprimaju”, rekao je Antonio Zorić iz Državnog inspektorata.

Porazni rezultati nadzora meda tijekom 2022. dijelom su, dodaje, uvjetovani i ciljanim uzorkovanjem na mjestima na kojima su se očekivale nesukladnosti, a što je rezultiralo i odlukom o povećanju broja nadzora u 2023. godini.

“Sektor pčelarstva pokazuje otpornost i rast, u proteklih pet godina broj pčelara porastao je za 2.000 te ih sada ima više od 9.000, a broj pčelinjih zajednica za 110.000, pa ih sada ima više od 460.000 dok je ukupna proizvodnja meda u 2022. godini iznosila 9.000 tona”, brojke je iznio državni tajnik Zdravko Tušek.

‘Država prijateljica pčela’ 

Rečeno je i kako bi provedbu sektorskih potpora trebalo bolje kontrolirati. Osim toga, hrvatski med trebao bi biti prisutan na jelovnicima svih javnih ustanova, a edukacija o ulozi i značaju pčela trebala bi biti dio cijelog obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj.

Vanjska članica Odbora, Đurđica Sumrak, predložila je pokretanje inicijative kojom bi Republika Hrvatska postala država prijateljica pčela, a što bi olakšalo i reguliranje pitanja urbanog pčelarstva koje je već zaživjelo u većini europskih i svjetskih gradova, a čemu doprinos može dati i sadnja medonosnog bilja u gradovima.