Iako u svijetu postoji više od 200 različitih vrsta šparoga, samo ih je 20-ak jestivo. Međutim, vrlo ih je teško razlikovati jer su izrazito sličnog izgleda.
Asparagus officinalis L. prirodno raste u istočnom Sredozemlju i vrlo je ljekovita biljka. Pospješuje rad bubrega i izlučivanje vode iz tijela, a korisna je i za cijeli ljudski organizam jer sadrži minerale, bjelančevine, ugljikohidrate, vlakna te vitamine A, E, K, B1, B2, B6, B12 i C. Zahvaljujući velikom udjelu flavonoida, šparoge čiste organizam od toksina te uklanjaju višak kolesterola pa se preporučuju i srčanim bolesnicima.
Prva osoba koja je opširno opisala uzgajanje šparoga bio je rimski vojskovođa, pisac i političar Katon u knjizi ˝De agricultura˝ (između 175. i 150. godine prije Krista), a njegove su upute bile primjer sve do 19. stoljeća. U Hrvatskoj je šparoge prvi puta spomenuo car Dioklecijan koji je dao postaviti maksimalnu cijenu za ovu namirnicu kako bi regulirao njenu trgovinu.
U Njemačkoj su pronađene table od olova iz 3. stoljeća poslije Krista na kojima su ugravirane cijene šparoga. U 16. stoljeću nalazile su se na gotovo svim vladarskim stolovima i bile su povrće visokog društva jer su zahtijevale veliku radnu snagu, a davale su male prinose.
Šparoge ni danas nisu jeftine, ali su pristupačnije nego što su bile prije 2000 godina. Ako se odlučite sami uzgojiti šparoge, znajte da prve dvije godine ne možete očekivati prinose. Šparoga počinje cvjetati tek u drugoj ili trećoj godini od njezine sadnje, a nakon toga cvate svake iduće godine.
Također, muške biljke je daju veće prinose, a ženske biljke proizvode sjeme. Sjeme vrlo sporo bubri na temperaturama ispod 21 °C, pa se preporučuje namakati ga četiri do pet dana u vodi na temperaturi od 29 do 32 °C kako bi ubrzali proces nicanja. Međutim, najčešće se uzgajaju iz presadnica. Poželjno ih je uzgajati na rahlom tlu koje je bogato hranjivima jer razvijaju velik korijenov sustav, iako je urod moguć i na glinenom tlu.
Kako je sezona šparoga, isprobali smo ovaj drevni rimski recept sa šparogama pod nazivom “Aliter Patina de Asparagis”, koji smo preuzeli iz Apicijeve knjige “De Re Coquinaria”. U nastavku vam donosimo proces izrade ovog ukusnog i zdravog jela.
Sastojci:
- 500 g zelenih šparoga
- 50 ml bijelog vina
- 1 žličica svježe mljevenog crnog papra
- 1 žličica sjemenki celera ili listova celera
- 4 žlice listova korijandera
- 1/2 žličice soli
- 1/2 luka
- 50 ml bijelog vina
- garum (riblji umak), dodajte barem 1 žličicu
- 50 ml maslinovog ulja
- 4 jaja
Proces izrade:
Ako su šparoge stare, ogulite ih. Odvojite drvenastu podlogu stabljika, a zatim odrežite vrh biljke. Stabljike uronite u lagano posoljenu kipuću vodu i kuhajte 10 minuta ili dok ne omekšaju. Ocijedite ih i ostavite sa strane da se ohlade pa vrhove blanširajte u istoj vodi 5 minuta. Izvadite ih i ostavite sa strane.
Stabljike smiksajte u pire i dodajte 50 ml vina. Začinsko bilje i crni papar usitnite u mužaru i pomiješajte ga s preostalim bijelim vinom, lukom, ribljim umakom i maslinovim uljem u loncu te kuhajte na laganoj vatri oko 10 minuta.
Umutite jaja i polako ih ulijevajte u lonac uz stalno miješanje. Miješajući, dodajte pire od šparoga te kuhajte sve dok se smjesa ne zgusne. Kad je gotovo, jelo skinite s vatre i ukrasite ga prethodno blanširanim vrhovima šparoga. Dobar tek!
