Snježana je doktorica za plišane igračke i odjeću: ‘Produljujem rok trajanja uspomenama’

GREEN_300_listici_sredina

Održiva moda

Uz pomoć nekoliko šavova i ljubavi koju Snježana ima prema tekstilu, oživljava stare odjevne komade i omiljene igračke bez koje djeca ne mogu zaspati. Staroj odjeći daje novi sjaj, potpuno održivo, bez štetnih utjecaja na okoliš.

Jedan je tata tražio popravak svoje igračke iz djetinjstva koja je pripala njegov kćeri. Bio je to Krokač, plišanac star 37 godina. Proces je bio dugotrajan, četiri sam dana provela spašavajući tkaninu, a cijelo vrijeme sam fotografirala proces i javljala im detalje. Djevojčica me je tada zvala doktorica Pliš, a kada sam vidjela njihova sretna i zadovoljna lica potvrdila sam si da je ovo posao kojim se želim baviti, prisjetila se Snježana Horvatić Popović, kreativka koja spašava tekstil i koja stoji iza brenda ParamParam.

Spašavanje igračke bio je jedan od prvih poslova koje je prihvatila, ali ostao joj je u sjećanju i uvijek joj izazove poseban osjećaj kada ga se prisjeti. Iskoristila je tada staru vestu u istoj boji na kojoj je izvezla imitaciju krokodilske kože, a zatim ružno prišivala novu „kožu“ na leđa plišanca.

Bebina košulja kao jastuk 

Od tada, kroz Snježanine je ruke prošlo stotinu komada tekstila koji je uspjela spasiti. Redovito joj ljudi donose omiljene odjevne komade koji su naslijedili od djedova ili baka, a Snježana im da novi sjaj i ulogu, zadržavajući pritom uspomene i produljujući im rok trajanja. Hlače, kaputi, kravate i košulje tako nerijetko postaju ležerne torbe i torbice, jastučnice, oznake za knjige pa čak i naušnice!

“Primjerice prva košuljica od bebe ili omiljena košulja od djeda koju čuvamo godinama može se prenamijeniti i postati jastuk uspomena koji možeš zagrliti ili položiti glavu Svatko tko se odluči za prenamjenu odjeće automatski prenosi i dobiva sentimentalnu vrijednost. Taj odjevni predmet podsjeća na nekoga ili na neko vrijeme u životu kada je bio u upotrebi. U tome i je ljepota ove nove usluge i ovoga posla,“ rekla je.

Začarani krug

Osim uspomena, Snježana je i čuvarica prirode. Sve što radi ni na koji način ne šteti okolišu. Vodi se načelom up-cycle, radikalnijom i još zelenijom verzijom recikliranja, kako je sama rekla.
“To je oblik recikliranja koje ne zahtijeva bespotrebno rasipanje energije i resursa već pronalazi novu svrhu i udahnjuje novi život starom „ne nosivom“ predmetu. Upcycle znači dati nečemu novu vrijednost i funkciju, a tekstil i odjeća idealni su za to“, objasnila nam je Snježana.

Pri tome nema negativnog utjecaja na okoliš i nema nužnog uništavanja koje samo recikliranje podrazumijeva. “Prenamjena odjeće pokazuje se kao jedini način kako ponovno koristiti tekstil i odjeću bez dodatnog zagađivanja okoliša i biti jedan korak bliže kružnom gospodarstvu te smanjiti količine otpadnog tekstila“, dodala je. Snježana je mišljenja da se nalazimo u začaranom krugu iz kojeg moramo izaći. Naime, godišnje se na razini Europe baca oko sedam milijuna tona tekstila i odjeće, koje je nemoguće u potpunosti reciklirati. Primjerice, u trapericama se nalazi elastin koji ih čini neisplativima za daljnje recikliranje, tako da završavaju u mješovitom otpadu i dalje se ne zbrinjavaju, objasnila je.

Za Snježanu je ovo iznimno važna tema, a sve što govori potkrepljuje i vlastitim djelima. Godinama ne kupuje odjeću u trgovinama, nego prenamijeni sve što može. “Preuredim, zakrpam, popravim, spasim… zapravo produljujem odjeći životni vijek tako da smanjujem potrebu i za bacanjem i za odlaskom u šoping. Unazad godinu dana oblačim se na Tulumima razmjene odjeće“, rekla je. Riječ je o inicijativi koju je pokrenula Snježana, a pomogli su joj volonteri diljem svijeta i udruga Vestigium.

Novčanik od kišobrana za eure 

U Hrvatskoj je trenutno vrijeme velikih promjena. Pomalo, kaže Snježana, bivamo svjesni toga da živimo u konzumerističkom društvu i da je danas sve dostupno u kvantiteti, ali ne i kvaliteti. Primjećuje stoga da se događaju mikro promjene kod pojedinaca, ali i kod tekstilnih industrijskih divova. “Podatci pokazuju da je za proizvodnju jednih traperica potrebno oko 10.000 litara vode što je dostatno jednom čovjeku da pije 10-tak godina! Mislim da to nikoga neće ostaviti ravnodušnim, a da ne pričam o tome da je tekstilna industrija drugi najveći zagađivač pitke vode na svijetu“, objasnila je.

Dolazak nove valute još jedna je od promjena s kojom se Hrvati suočavaju. Snježana je osmislila vodootporni novčanik s pretincima za kovanice, kojeg izrađuje od tkanina s potrganih kišobrana. Nada se da će Hrvati prepoznati njegovu vrijednost, kao i da će se o gorućem problemu neželjene odjeće i tekstila pričati sve više.

“Kad pogledam razmjene odjeće primjećujem da ljudi zapravo više odjeće donesu, nego što odnesu. Želja mi je zato predstaviti ovo što radim većem broju ljudi i započeti trend društvene inovacije s cirkuliranjem odjeće kroz provedbe radionica prenamjene odjeće, promoviranje nove usluge prenamjene, organiziranje čestih kvartovskih razmjena odjeće bez potrebe za kupovinom ili bacanjem, kao i doniranje viškova odjeće potrebitim.”, rekla je Snježana.

Uz pomoć igle, konca i svoje šivaće mašine, Snježana se bori protiv negativnog utjecaja na okoliš. Štiti prirodu, a pritom ponovno oživljava obiteljske uspomene. Produljuje rok trajanja omiljenim odjevnim komadima, spašava život igračkama, a u dječjim očima biva doktorica Pliš. Sve što napravi potpuno je unikatno, bez otpada, sentimentalno i održivo.

Sve što Snježana radi možete pratiti na njezinoj Facebook stranici i Instagram profilu.

PHOTOS BY: Privatni album, ParamParam / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.