Područje Slavonije i Baranje jedno je od najpogođenijih sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena u Hrvatskoj, suočavajući se s ekstremnim vremenskim uvjetima od suša do poplava. U tom kontekstu, ključna je edukacija mladih koji će u budućnosti biti nositelji i glavni zagovaratelji pozitivnih promjena. Oni nastavu pohađaju prema kurikulumima u kojima je ova tema vrlo slabo zastupljena.
Preko 300 mladih za klimatsku otpornost istočne Hrvatske
Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek u suradnji s pet škola iz Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije provela je projekt „Mladi i klimatska budućnost istočne Hrvatske“ s ciljem podizanja svijesti te osnaživanja učenika za proaktivniju prilagodbu klimatskim promjenama na ovom području. U razdoblju od travnja 2023. do travnja 2024. godine, u projektu je sudjelovalo preko 300 učenika 7. i 8. razreda osnovnih škola Bilje, Draž, Kneževi Vinogradi i Dalj te 1. i 2. razreda Gimnazije Vukovar.
Projektom su razvijena četiri edukativna programa s temama prilagodbe klimatskim promjenama kroz mjere očuvanja zdravih ekosustava u istočnoj Hrvatskoj, energetske efikasnosti i korištenja održivih izvora energije, odgovornog upravljanja zelenim površinama u urbanim sredinama te održivog transporta, potrošnje i gospodarenja otpadom. Kroz radionice u školama, terenski rad u Eko centru Zlatna Greda i interaktivni edukativni sadržaj učenici su stekli nova znanja o klimatskim promjenama na lokalnoj, ali i globalnoj razini, njihovog utjecaja na svakodnevni život te načine ublažavanja i prilagodbe.
Obilaskom poučne staze „Blago močvare“ uz obnovljeni kanal Ivovac u Zlatnoj Gredi učenici su na terenu uvidjeli važnost očuvanja i obnove vodenih i šumskih staništa. Obnova ovih staništa u vrhu je prioriteta Europske Unije kao prirodna mjera ublažavanja posljedica klimatskih promjena te se sve češće provodi i u Hrvatskoj. Eko centar funkcionira kao praktičan primjer održivog razvoja s instaliranom fotonaponskom elektranom, električnim automobilima i punionicom za električna vozila, kao i multimedijalnim sustavom praćenja potrošnje i proizvodnje energenata tako da su učenici temu energetske efikasnosti i korištenja održivih izvora energije prošli i kroz praktičan dio koji nam je uvijek u fokusu – istaknuo je Dinko Pešić iz Udruge Zeleni Osijek.
Urbana područja u prosjeku i 2 °C toplija od prirode u okolici
Osim ugroze prirode i ekosustava, klimatske promjene najviše se osjete u gradovima gdje imaju opasne posljedice po zdravlje stanovništva. Šokantan je podatak kako je grad Osijek prvi u Europi po broju smrtnih slučajeva direktno uzrokovanim toplinskim valovima. U prosjeku, temperatura zraka u gradovima i do 2 °C je viša nego u predgrađima i prirodi koja ih okružuje, a može ići i do 10 °C u najvećim svjetskim metropolama. Odgovor na ovu prijetnju koji se počeo primjenjivati u razvijenim europskim zemljama su i „pametni gradovi“, koncept s kojim su se učenici imali priliku upoznati kroz edukacije u svojim školama, kao i različitim mjerama za smanjenje posljedica klimatskih promjena u urbanim sredinama. Neke od ovih mjera su održivi promet i smanjenje broja vozila na cestama korištenjem bicikala, električnih romobila i javnog prijevoza, odgovorno stanovanje s minimalnom potrošnjom energije, povećanje broja zelenih površina poput zelenih krovova na krovovima zgrada ili zelenih parkinga, ali i digitalizacija poslovanja u svrhu smanjenja gužvi i povećanja kvalitete života.
Tijekom provedbe edukacija dobili smo povratne informacije od učenika i nastavnika kako su ove teme vrlo slabo zastupljene u redovnim školskim kurikulumima, a klimatske promjene događaju se tako brzo i vidljivo da ne mogu čekati na još jednu generaciju koja nije dovoljno educirana o načinima prilagodbe. Hrvatska je na samom vrhu u Europi po štetama koje su nastale od ekstremnih vremenskih prilika i za njihovu sanaciju plaća jako velike iznose. Uvjerili smo se kako su klimatske promjene, njihovi uzroci i posljedice i dalje vrlo apstraktni za mlađu populaciju, a novostečena znanja učenici će prenositi dalje svojim vršnjacima, članovima obitelji te na taj način širiti svijest o klimatskim promjenama, njihovim posljedicama, ali i načinima ublažavanja – objašnjava Mislav Barić iz Udruge Zeleni Osijek.
Projekt „Mladi i klimatska budućnost istočne Hrvatske“ pokazao je kako se ovakav vid neformalne edukacije koja koristi interaktivni sadržaj, konkretne primjere i terenski rad pokazao kao zanimljiv i koristan, a nove generacije ga najlakše usvajaju. U okviru projekta izrađen je i promotivni film s porukom kako briga o održivom razvoju i smanjenju utjecaja klimatskih promjena ostaje upravo na njima.
Ovaj članak izrađen je uz financijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Sadržaj ovog članka u isključivoj je odgovornosti Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
