Dizajneri interijera sve se više okreću rabljenom namještaju kao isplativom i održivom načinu opremanja domova i ureda. S okom za detalje, dizajneri mogu uzeti vintage i starinske komade i stvoriti elegantne, jedinstvene prostore. Rabljeni namještaj često dolazi s pričama, uspomenama i određenim karakterom koji je teško pronaći u potpuno novim komadima. Ne samo da je to pristupačna opcija, već također pomaže u smanjenju otpada jer bi ti komadi inače završili na odlagalištu.

Uz pomoć iskusnog dizajnera, rabljeni namještaj može biti izvrstan način da dom ili ured izgledaju moderno i jedinstveno. Naravno, klijent je također taj koji mora biti spreman ući u takvu second-hand avanturu priliko uređivanja svoga doma.

Dašak prošlosti u modernom stanu u Zagrebu

Mirela Blažanović ljubav prema dizajnu interijera otkrila je prije 15 godina kada su je prijatelji zamolili da im sredi stan. Danas vodi ozbiljan studio, a kaže da joj je najvažnije da interijer odražava karakter ljudi koji u njemu žive. Izbjegava najnovije trendove i klijentima savjetuje da ne pronalaze inspiraciju na internetu jer su takvi prostori napravljeni da budu fotogenični, a ne funkcionalni.

Mirela nam je zapela za oko kada je nedavno jedan stan preuredila koristeći second-hand namještaj i detalje, a svoj rad podijelila na Facebooku. S klijenticom je sve pronašla po podrumima, tavanima i second-hand dućanima. Neke komade morale su osvježiti novim slojem boje, neke je bilo potrebno tapecirati. Čak su i detalje poput plakata, koji uokvireni krase hodnike, pronašle u muzeju.

“Da bi se u takvom jednom projektu uspjelo, s druge strane moram imati zainteresirane klijente koji su spremni pretraživati platforme za prodaju rabljenih komada namještaja, ali i prihvatiti da najčešće imam viziju kako bi to moglo izgledati u slučaju da treba obnova. Osim toga, ljudi pronalaze jako puno prihvatljivih predmeta u svojim podrumima, na tavanima, kod rodbine i prijatelja, ali i na uličnim sajmovima i odlagalištima krupnog otpada. Uspijevamo pronaći i komade koji se odmah, samo uz čišćenje, mogu koristiti, a neke ipak treba obnoviti ili prilagoditi zamišljenom prostoru. Ponekad čak uspijem iz jednog stana koji radim samo prebaciti neki komad namještaja ili neki detalj u drugi. Spojim klijente pa ih razmijene, što je meni drago na više razina – ne samo da se zatvara krug cirkuliranja stvari, nego se stvara i novi krug ljudi”, rekla nam je Mirela.

Praktično i ekonomično uređenje interijera

Budući da je kupovina second-hand namještaja u porastu u svijetu, zanimalo nas je jesu li Hrvati općenito otvoreni prema uređenju interijera koristeći rabljene predmete. “Rekla bih kako je situacija u državi najviše pripomogla porastu svijesti o ponovnoj uporabi materijala, komada namještaja i detalja. Ljudi su iz čisto praktičnih razloga počeli koristiti predmete koje imaju otprije; naprosto im je jeftinije. Ljudi koji vole klasični ili rustikalni stil, uglavnom su već unaprijed spremni na to da bi u njihovim interijerima mogli biti prisutni rabljeni komadi namještaja ili predmeti koji su već desetljećima nekome služili. Oni vole tu energiju koji predmeti s prošlošću donose“, objašnjava nam Mirela i dodaje “Ponekad klijentima ne padne na pamet da bi se moglo pribjeći i takvim rješenjima; kao da očekuju da je projektantima draže raditi s novim predmetima, posebno ako ih mi sami dizajniramo, a obrtnici izrađuju. Rekla bih kako u četvrtini stanova koje radim koristim second hand namještaj, što mi se čini prilično visokim postotkom”.

Mirela kaže da često prepusti klijentima da sami pronađu second-hand komade u skladu s njezinom vizijom interijera, a ponekad se neočekivano pojavi neki predmet koji im se toliko svidi da moraju pronaći način kako i taj element ukomponirati u interijer. “Najljepše je kad uspijemo uklopiti nešto što je već desetljećima u obitelji i kada dobijemo povratnu informaciju od baka ili drugih starijih članova da im je drago što smo nekom predmetu produljili životni vijek i implementirali u nešto sasvim novo”.

Mjesta puna skrivenog blaga

Na buvljacima, tavanima ili u podrumima vjerujemo da se mogu pronaći jako osebujni predmeti, ali i da su to mjesta koja skrivaju predmete koji uz malo ljubavi mogu poprimiti potpuno novi izgled. “Najzanimljivije što sam pronašla bile su bakrene ploče koje smo onda iskoristili kao pozadinu iza kuhinjskih elemenata. Godinama su stajale neiskorištene u podrumu, a u interijeru su se pojavile kao jako zanimljiv element koji je vrlo dinamičan i plijeni pažnju. Na sajmovima su se pronalazili stolci po €2 koji su nakon brušenja i ličenja bljesnuli nekim sasvim novim izgledom i sjajem. Jako je zanimljivo bilo i što su jedni klijenti imali pun podrum starih predmeta, a na samom ulazu je stajala starinska samostojeća podna vješalica, točno onakva kakvu je tog dana tražila jedna druga klijentica. Razmjena je izvršena sljedeći dan. Čak sam i za svoj stan jedan lijepi komad namještaja, star stotinjak godina, pronašla na jednoj prodajnoj platformi, a poslije je “sudbina” htjela da radim interijer tog stana u kojem je moja vitrina stajala tih stotinjak godina. I to u jednom drugom gradu, ne u Zagrebu”, rekla nam je dizajnerica.

Osim kupovinom rabljenog namještaja ili restauracijom postojećeg, postoje i drugi načini na koje možemo održivost unijeti u svoj dom. “O manjoj potrošnji energije u kući možemo razmišljati pri kompletnoj obnovi, ali i pri samom dizajnu. Ako se radi o cjelovitoj obnovi, svaki je dio važan, od tlocrta i položaja prostorija, fasade koja je u skladu s podnebljem, kvalitete prozora i vrata, izolacije krova i podruma, odabira učinkovitog grijanja kao što su dizalice topline pa do mogućnosti ugradnje sunčane elektrane. Ako samo uređujemo interijer, možemo povesti računa o puno manjih stvari: gdje ćemo postaviti namještaj da ne zaklanja radijatore, kako ćemo osmisliti rasvjetu da bude dovoljna i ne troši električnu energiju uzaludno i koje ćemo kućanske uređaje ili perlatore za vodu odabrati. Najpovoljnije, a jako važno je osmisliti kako koristiti okolišne pogodnosti – prirodno svjetlo, prirodno grijanje i ventilaciju”, zaključila je Mirela.