Nakon godinu dana rasprave, Nacionalna skupština Paname na čelu s predsjednikom Laurentinom Cortizom ovih je dana potpisala novu odluku, a riječ je o revolucionarnom novom zakonu prema kojem priroda ima ‘pravo na postojanje’. Taj zakon daje prirodi “pravo na postojanje, opstanak i regeneraciju svojih životnih ciklusa”, što znači da će panamski parlament sada morati razmotriti utjecaj svojih zakona i politika na svijet prirode. Zakonodavni tekst definira prirodu kao “jedinstvenu, nedjeljivu i samoregulirajuću zajednicu živih bića, elemenata i ekosustava međusobno povezanih jedni s drugima koja održava, sadrži i reproducira sva bića”.

Zakon, koji će stupiti na snagu 2023., zahtijeva da buduća tamošnja vladina politika poštuje prava ekosustava Paname, uključujući njene tropske šume, rijeke i mangrove. Parlament će također biti zakonski obvezan promicati prava prirode kroz svoju vanjsku politiku.

Panama se tako pridružila zemljama koje uključuju Kolumbiju, Novi Zeland, Čile i Meksiko, a koje su dodijelile pravnu zaštitu prirode, bilo kroz svoje ustave ili sudski sustav, a  Italija je u veljači zaštitu okoliša uvrstila u svoj ustav. Kao rezultat toga, talijanski parlament sada mora raditi na zaštiti ekosustava zemlje za buduće generacije. Novi zakon uključuje i zaštitu životinja. Rijeke Bangladeša također su dobile pravnu zaštitu. Vrhovni sud je 2019. godine osnovao Nacionalnu komisiju za očuvanje rijeka, dajući svim rijekama pravo na život. Sada, ako netko nanese ekološku štetu rijeci, njeni ljudski pravni zastupnici mogu tužiti u njeno ime. Ostale zemlje koje su rijekama dale pravni status uključuju Australiju i Indiju, gdje se Gangesu i rijeci Yumana nudi posebna zaštita.