Velike oluje koje haraju diljem Hrvatske i regije za sobom ostavljaju velike štete, ozlijede, a nažalost i smrtne slučajeve. Stoga ni ne čudi da brojni ljudi ovih dana osjećaju veliku anksioznost prouzrokovanu ovim nepredvidljivim pojavama.
“Nevrijeme je nešto što se događa relativno često te je svaka osoba u svom životu doživjela nekakvu jaču oluju i više od jednom. Upravo ta njezina učestalost pomaže nam da razumijemo kako će oluja proći i da će sve biti u redu nakon nje”, govori nam psihologinja Mirna Vuksanović, pa nastavlja:
“Međutim, kada se dogodi jedna veća oluja koja je za sobom ostavila razorne posljedice, naš nazovimo ga ‘template’ ili uvjerenje o ishodu oluje biva narušeno. I sada, kada se sprema nova oluja, u nama se aktivira uvjerenje da možda i neće biti sve uredu, zbog toga se osjećamo izrazito anksiozno, jer je naša temeljna potreba za sigurnošću narušena”, tumači mehanizam koji stoji iza straha od divlje prirode.
Pomoći ima
“Takva anksiozna reakcija na pojavu, a možda i samu najavu nevremena, trajat će neko vrijeme, sve dok se vremenska prognoza ne stabilizira i mi ponovo ne zadobijemo osjećaj povjerenja da će nakon oluje sve biti u redu”, govori..
Dok nam pak traje ovaj težak period u kojem nam se teško nositi s olujama možemo si pomoći na nekoliko načina. Baš kao i u vrijeme pandemije, za vrijeme oluje trebamo se pokušati manje fokusirati na ono što ne možemo promijeniti, a to je oluja, i više se okrenuti onome što se sada može raditi.
“Ako ste u stanu ili kući, potrebno je slijediti upute za vrijeme nevremena i pogasiti uređaje uključene u struju, a nakon toga okrenuti se nekim aktivnostima u kući. Kako živimo u digitalnom svijetu to može biti izazov, ali i prilika da se odmaknemo od interneta i posvetimo sebi ili najbližima. Možemo napraviti neki zajednički obrok, igrati društvene igre, slagati puzle, spremati, napraviti ono dugoočekivano preslagivanje ormara. Kako je oluja glasna i zbog toga nam se teško izolirati od njezine pojave možemo si putem mobilnog uređaja pustiti glazbu ili svirati neki instrument. Tko zna, možda naša glazba pomogne malo rastjerati oblake kako se to prije vjerovalo”, govori stučnjakinja.
Važno je, nastavlja, ne negirati nego prigrliti svoje emocije.
“Ako bez obzira na pokušaje odmicanja pažnje nismo u stanju odmaknuti misli od onoga što se vani događa, priznajmo si strah koji osjećamo. Recite svojim ukućanima da vas je strah. Sjednite na neko udobno mjesto, zatvorite oči, udahnite duboko koristeći se tehnikom trbušnog disanja (udisaj u stomak) i uz polagano izdisanje zadržite fokus na svome dahu. Radite to koliko god je potrebno da biste se tjelesno opustili i smirili osjećaj tjeskobe. Ako ste sami u stanu i proživljavate intenzivan osjećaj tjeskobe, nazovite nekog bliskog ili SOS telefon gdje ćete moći razgovarati s nekim o tome što proživljavate”, savjetuje.
S djecom pažljivo
Posebno teško može biti ove ekstremne pojave razjasniti najmlađim ukućanima.
“Ako su djeca oko vas, objasnite im što se događa vani, zašto dolazi do oluje, kako nastaju gromovi i slično. Ako se djeca boje, pružite im utjehu, uvažite njihov strah i omogućite im prostor u kojem se osjećaju sigurno. Razgovarajte o tome kako su zidovi debeli i čvrsti i štite nas, kako postoje gromobrani i brane nas od gromova kako bi djeca shvatila da su naše kuće tu da nas zaštite. Sve to možemo raditi dok ležimo umotani u dekicu i uz zagrljaj kako bismo tijelu omogućili potreban fizički kontakt i toplinu koji nas čine smirenijima te nam daju taj prijeko potreban osjećaj sigurnosti”, govori, dodajući kako je korisno djeci omogućiti igru za vrijeme nevremena.
“Izvadite svjetiljke na baterije i igrajte neku igru koji igrate samo kad je vani oluja, to će u djeci pobuditi osjećaj veselja i smanjiti fokus na ono što se događa vani”, govori Vuksanović.
Kada oluja završi, poželjno se, koliko je to moguće, ograničiti s konzumacijom vijesti.
“Medijima je posao prenositi sve posljedice koje je nevrijeme ostavilo, ali naš posao nije da znamo sve o tome. Informirajmo se o području koje je nama bitno za život i nakon toga vratimo se svakodnevici. Produljeno vraćanje na temu oluje samo će u nama produbljivati osjećaj tjeskobe te stvarati ideju o pojavi nove oluje, što je ponovo nešto nad čime nemamo kontrolu. Narednih dana počastite se nečim što volite raditi kako biste svome tijelu i umu priuštili ugodne emocije i njegu nakon proživljenog stresnog događaja”, zaključuje.
