vatromet naslovna (1)

Prošle godine je 27 gradova odustalo od vatrometa, a ove godine pridružit će se još neki

GREEN_300_listici_sredina

Riječ je i o zagađenju zraka

Vatrometi nisu samo ugrožavajući za životinje, koje proživljavaju strah i stres, već su i zagađivači atmosfere. Prošle godine od vatrometa je odustalo 27 gradova, a ove će ih biti još više.

Vlasnici kućnih ljubimaca dobro znaju koliki stres životinje proživljavaju tijekom novogodišnjih vatrometa, ispucavanja petardi i raznih pirotehničkih naprava. No vatrometi nisu samo ugrožavajući čimbenik za životinje, oni pridonose i zagađenju zraka te stvaranju stakleničkih plinova.

Što vatromet čini našoj atmosferi?

Najosnovnija komponenta za stvaranje vatrometa u najšarenijim bojama je barut. Kada se barut – koji se sastoji od smjese 75% kalijevog nitrata, 15% ugljena i 10% sumpora – stavi unutar ljuske i zapali s fitiljem, dolazi do eksplozije.

Eksplozija baruta ne čini se jako zabavnom za gledanje, barem ne svima. Mineralni elementi se miješaju s crnim barutom, dajući boju tim eksplozijama. Neke se boje jednostavno dobivaju korištenjem samo jednog elementa, primjerice, crvenu boju dobivamo sa stroncijem, žutu s natrijem, a zelenu s barijem. Ostale boje, poput narančaste, zahtijevaju kombinaciju mineralnih elemenata poput stroncija i natrija, dok za ljubičastu treba mješavina stroncija i bakra. Dodatne kemikalije poput ugljika, sumpora, aluminija i mangana dodaju se vatrometima kao stabilizatori, oksidansi i dodatne boje.

vatromet

Kemikalije iz vatrometa ne nestaju samo tako u zraku. Kod izgaranja dolaze u kontakt s kisikom, a ova kemijska reakcija proizvodi dva rezultata: kratkotrajno zadovoljstvo i toksične atmosferske zagađivače.

Privremeno uživanje u vatrometu oslobađa niz onečišćivača koji utječu na kvalitetu zraka i mogu pridonijeti klimatskim promjenama, uključujući stvaranje ugljični dioksid, ugljičnog monoksida, dušika, sumporovog dioksida i finih, sitnih čestica.

Gradovi koji su dobar primjer

Gradske vlasti diljem Hrvatske odlučile su postaviti dobar primjer građanima te iz svojih proračuna više ne financirati novogodišnje vatromete. Prošle je godine čak 27 gradova odustalo od vatrometa 31. prosinca, a ove godine, čini se, bit će ih više.

Grad Opatija i prošle godine odrekao se vatrometa, a takvu su praksu imali i  Zagreb, Rijeka, Osijek, Pula, Zabok, Rovinj, Poreč, Čazma, Samobor i Labin. Za ovu godinu, odustajanje od vatrometa, osim Opatije, najavili su i iz Grada Zagreba, a sigurno od ove zabave odustaju i Dubrovnik te Oroslavlje.

“Mi smo lani donijeli odluku, zajedno s mnogim drugim gradovima u zemlji, da ne financiramo iz proračuna vatromet na Novu godinu i mislimo nastaviti tu praksu i dalje”, izjavio je Tomašević, gradobačelnik Grada Zagreba.

PHOTOS BY: Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.