Uručene su nagrade jubilarnog desetog INA-inog Zelenog pojasa, natječaja namijenjenog organizacijama civilnog društva, javnim i obrazovnim ustanovama, parkovima prirode i dobrovoljnim vatrogasnim društvima u Hrvatskoj s ciljem poticanja zaštite okoliša te promocije održivog razvoja.

“Na ovogodišnji je natječaj pristiglo 170 prijava, od kojih smo odabrali njih 14, uz to da su još jednu organizaciju odabrali pratitelji INA-ine Facebook stranice”, rekli su na dodjeli nagrada iz INA-e.

Dobitnici se bave cijelim aktivnosti vezanih za okoliš. Tu su se našli parkovi prirode, vrtići i veleučilišta, udruge veterana, DVD-ovi, udruge… Potpora koju dobivaju pobjedom na natječaju je financijska, ali i u vidu pomoći volontera INA-inog volonterskog kluba.

Među njima je i Park-šuma Marjan.

Bioraznolikost kao garancija dugovječnosti

“Naš je šumar odabrao biljke koje ćemo saditi na različitim dijelovima Marjana, odnosno na lokacijama koje smo odabrali kao ključne za očuvanje bioraznolikosti”, govori nam ravnatelj Marjana Marko Pejnović.

Jedan od problema na Marjanu, ali i na cijelom Jadranu, pa i u Europi, je potkornjak, štetnik koji uništava drvo jer provodi život pod korom ili u samome drvu.

“Potkornjak napada naš alepski bor, a bioraznolikost je jedan od ključnih faktora za njegovo suzbijanje. Raznolikost šume je od iznimne važnosti za dugoročnost vegetacije”, objašnjava.

Pola otoka sadi!

Udruga Argonauta s Murtera je pak osmislila veliku akciju sadnje stabala.

“Svaki od 214 učenika Osnovne škole Murterski škoji će zasaditi jedno stablo. Akcija će se odviti simultano, a sudjelovat će i njihovi roditelji te volonteri. Sveukupno bi u akciju trebalo biti uključeno oko 700 ljudi, što je, može se reći, polovica stanovništva Murtera”, kažu nam iz udruge.

Autohtone voćke i edukacijaDomagoj Šejatović, direktor Parka prirode Lonjsko polje, govori kako će i u njihov projekt biti uključeni učenici.

“Svi smo suočeni s problematikom oko emisije ugljičnog dioksida, a jedan od koraka kojima se mi borimo protiv toga je i sadnja voćnjaka autohtonih sorti, što je i projekt kojeg smo prijavili na Zeleni pojas”, počinje direktor, pa nastavlja:

“Osigurat ćemo kupnju i sadnju tih voćki te tako učiniti dobru stvar za okoliš, ali i za lokalnu zajednicu. Ideja je da okupimo školsku djecu i naučimo ih kako se sade voćke, što su autohtone sorte i zašto su iznimno važne”, kaže, dodajući da će u pomoć pri sadnji priskočiti i INA-ini volonteri koji su na raspolaganju za projekte.

Protiv smeća iz kućanstva

Dina Botta iz ogulinskog HGSS-a objašnjava nam kako i njihova organizacija pazi na okoliš, pa su sada dobili sredstva za čišćenje špilje Medvedica, koja je jedan od tri ulaza u špiljski sustav Đula.

“Sustav je dug preko 16 kilometara, a u špilji redovito završi smeće iz Dobre. Tako da ćemo se na jesen, ovisno o raspoloživosti članova, baciti na akciju čišćenja. Koliko će biti posla? To sve ovisi o tome koliko dobra će nam biti Dobra”, kaže naša sugovornica.

Priča da smeća, nažalost, ima podosta.

“To je najčešće kućanski otpad – kanistri, željezo, najlon vrećice, pa i kućanski aparati”, nabraja, dodajući kako se nada da će u akciji čišćenja otići što više u dubinu. Kako je sustav velik, za određenje dijelove špilje će im biti potrebna speleološka oprema, ali i stručno znanje o špiljskom sustavu.

No, prije ove akcije HGSS-ovce čeka radno ljeto, sezona u kojoj obično imaju najviše posla.

“Naši članovi i ove godine idu u Paklenicu. No, ne radimo mi samo ljeti. Zvuk mobitela nam je kroz cijelu godinu pojačan do kraja. No nadamo se da ćemo imati što manje posla”, zaključuje Dina.

Lokalni i globalni odjek

Na dodjeli nagrada Zeleni pojas razgovarali smo i s Darijom Pritišanac, direktoricom marketinških komunikacija u INA-i.

“Jako smo ponosni na cijeli projekt. S ciljem povećanja svjesnosti o važnosti održivog razvoja smo ga pokrenuli još 2014. godine, kad smo pozvali nevladine organizacije i obrazovne ustanove da se uključe u inicijativu očuvanja okoliša. Odaziv je odličan, o čemu svjedoči i ova stabilna prisutnost projekta. Kroz deset godina smo podržali 134 projekta, ove godine smo odabrali 15 najboljih”, kaže.
Izbor, nastavlja, nije bio lak.

“Svake se godine povećava broj, ali i kvaliteta prijavljenih projekata”, govori.

Zanimljivo je i da je Zeleni pojas 2018. godine kao primjer dobre prakse bio uključen u globalni Izvještaj o održivom razvoju.

“Ponosni smo na činjenicu da je projekt prepoznat lokalno, ali i na to da je prešao granice Hrvatske na taj način”, zaključuje direktorica Pritišanac, dodajući kako je INA uključena u cijeli proces provedbe odabranih programa.

“U stalnom smo kontaktu s dobitnicima. Ako im je potrebno, osiguravamo im pomoć INA-inog kluba volontera. Jednom kad su projekti provedeni, radimo analize i obavještavamo javnost o njihovim rezultatima. To redovito budu odlične priče oko kojih se stvara divna atmosfera”, zaključila je.

Dobitnici su još i projekti Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vrbovec “Prijatelj voda i šuma”,  Dječjeg vrtića Obrovac “Smokve i masline”, Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i zagrebačke županije “Zelena snaga”, udruge Pčelarstvo online “Rosemarina2404” te Dječjeg vrtića Latica iz Garčina “Kad mojim sokakom pođeš u zeleni vrtić dođeš”, “Pametna sortirnica otpada” Istarskog veleučilišta i “Lokva za budućnost” Amaterske kulturne udruge Žirje.