U posljednjih nekoliko desetaka godina značajno su se smanjila prirodna staništa pčela, čemu je najviše pogodovala pretjerana urbanizacija, ali i uporaba različitih pesticida koji su za pčele smrtonosni.
Upravo zbog toga njihova zaštita danas bi trebala biti važnija no ikada.
Ina je upravo u sklopu natječaja Zeleni pojas odlučila sufinancirati projekt koji čini razliku – labinski “Jer PČELE su BEEtne” koji u fokus stavlja ove ranjive kukce. O projektu smo porazgovarali s Anom Černjul, višom stručnom suradnicom za međunarodne projekte Grada Labina, koji je ujedno formalni partner Pčelarskoj udruzi Labin koja provodi projekt.
Zeleni pojas za spas Zemlje
Riječ je o natječaju kroz koji je do sada sufinancirano čak 134 projekata s ukupnim iznosom od 367.053 eura! Konkretnije, kroz Zeleni pojas Ina je posadila 11 761 sadnica cvijeća, drveća i raslinja te su uspješno zazelenili prostor od čak 121 339 četvornih metara. Osim toga, uredili su brojna igrališta, zelene površine, čistili su šume, podmorja, jezera i rijeke od otpada, obnavljali prihvatilišta za životinje, otvarali učionice u prirodi, podržali rad učeničkih zadruga i edukacije o ekologiji te brojne druge zelene aktivnosti.
Među njima je i ovaj hvalevrijedan projekt iz Labina koji poseban naglasak stavlja na edukaciju djece i mladih o brizi za pčele. Štoviše, već su okupili zainteresiranu ekipu koja je počela marljivo raditi, baš kao pčele radilice.
Koji je cilj projekta “Jer PČELE su BEEtne!”?
Pčelarska udruga Labin već dugi niz godina aktivno sudjeluje u promicanju, razvitku i unapređenju pčelarstva pa je 2019. godine u suradnji s LAG-om „Istočna Istra“ u sklopu EU projekta MED-O-VITA izgrađen i opremljen edukativni gradski pčelinjak, prvi takve vrste u Hrvatskoj. I upravo se na lokaciji ovog pčelinjaka, u samom središtu Labina, planira provesti i projekt „Jer PČELE su BEEtne!“, a koji se i sufinancira kroz 10. Inin Zeleni pojas.
Na što posebno stavljate naglasak?
Namjera je ovog gradskog pčelinjaka, a samim time i projekta, edukacija i upoznavanje svekolikog građanstva s važnosti pčela i pčelinjih proizvoda. Projektom se predviđa posaditi okvirno 100 trajnih sadnica pogodnih za pašu pčela (lavanda, kadulja, ružmarin i slično), a osim toga posebno se kroz projekt obraćamo labinskoj djeci; učenicima dviju labinskih osnovnih škola, OŠ Matije Vlačića i OŠ „Ivo Lola Ribar“ te polaznicima Centra „Liče Faraguna“ Labin, posebne odgojno-obrazovne ustanova za učenike s teškoćama u razvoju. Projektom će se obuhvatiti 100-tinjak učenika i educirati ih o važnosti pčela u održavanju ekološke ravnoteže, zaštiti okoliša te održavanju bioraznolikosti.
Koliko je ljudi uključeno u sami proces i provođenje projekta? Koja su Vaša očekivanja?
Formalni partner pčelarskoj udruzi Labin u ovom projektu je Grad Labin, čijih se dvoje djelatnika brine o kvalitetnoj i pravovremenoj provedbi svih aktivnosti, no iznimno je bitno napomenuti da su, osim članova Udruge i djelatnika Gradske uprave Labin, projekt prepoznali i ostali lokalni dionici poput labinskog komunalnog poduzeća 1. Maj d.o.o., LAG „Istočna Istra“ te pojedinci koji održivost aktivno promišljaju i žive. Ovakvi projekti ne bi doživjeli svoj puni potencijal da nisu uključene i odgojno-obrazovne ustanove na području Grada Labina, jer je projekt prvenstveno namijenjen našim najmlađim sugrađanima. Od velike je važnosti da upravo naše mlade od malih nogu učimo pravim vrijednostima, jer oni time postaju zeleni ambasadori i odrastaju u kvalitetne osobe s održivim stavovima, uvjerenjima i ponašanjima.
Što ste do sada u okviru ovog projekta već postigli?
Veliki doprinos ovom projektu dao je Inin Klub volontera, koji su izrazili želju i spremnost da sudjeluju u akciji čišćenja u sklopu projekta pa je u rujnu provedena uspješna volonterska akcija čišćenja, odnosno uređenja okoliša gradskog pčelinjaka kako bi se daljnje aktivnosti sadnje mogle lakše izvesti. Tom je prilikom 20-ak Ininih volontera, zajedno s 10-ak lokalnih volontera, baš poput vrijednih pčelica, zasukalo rukave i zazujalo po lokaciji s pilama, škarama, grabljama, lopatama i vilama.
Koji su daljnji planovi?
Daljnje aktivnosti odvit će se u mjesecu studenome, kada se u Labinu organizira manifestacija „Dani meda Labinštine“, a kao što je već rečeno, iste su namijenjeni djeci. Zamišljeno je da upravo djeca posade medonosne sadnice pa je u tijeku nabavka i prigodnih vrtlarskih setova za djecu, a s obzirom na to da će proći i edukaciju, za njih ćemo nabaviti i prava dječja pčelarska odijela.
Zašto ste se odlučili poseban naglasak staviti na edukaciju djece predškolske i školske dobi?
Imati mogućnost pravilno i kvalitetno oblikovati dječje stavove, vrijednosti, njihov karakter je zapravo jako teška uloga. No, ponosni smo što smo se, barem do sada, susreli s djecom koja promišljaju život, postavljaju prava pitanja, nude odgovore, ali im nije ni teško sudjelovati u samim aktivnostima. I upravo smo na to ponosni; na proaktivnost naših najmlađih generacija, jer oni su ti koji će sutra prenositi ova znanja dalje, ali će i nastaviti baštiniti sve ovo što smo do sada ovdje učinili.
