Devet od 10 ljudi širom svijeta živi negdje gdje je kvaliteta zraka niža od razine koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija. Zagađeni zrak svake godine ubija milijune ljudi, oduzimajući nekoliko godina očekivane životne dobi za mnoštvo djece i time stvarajući oslabljena respiratorna stanja.
Izvori prljavog zraka uključuju industrijske emisije, izgaranje fosilnih goriva i druga onečišćenja u domovima ljudi, a u prvim redovima tu su i razne putničke i transportne aktivnosti.
U gotovo svim gradovima diljem svijeta jedan od najočitijih uzroka onečišćenja zraka je upravo automobil. Iako se godinama mnogi gradovi pokušavaju barem donekle obraniti od onečišćenja zraka uzrokovanim automobilskim prometom, nažalost znatnijih pomaka u kvaliteti zraka još uvijek nema.
Apsorbira emisije
Električni automobili i brojna druga električna vozila na prometnicama postoje, no i dalje spadaju u kategoriju “skupog sporta” odnosno u vozila koja si ne može svatko priuštiti, a bicikli i hodanje nije uvijek i svugdje izvedivo. Tako je britanski Kraljevski hortikulturni institut identificirao potencijalnu “superbiljku” koja bi mogla biti učinkovita u apsorpciji emisija iz gustog prometa.
Riječ je o biljci Cotoneaster Franchetti, odnosno dunjarici, porijeklom iz jugozapadne Kine, potekle iz provincija Guizhou, Sečuan, Tibet i Yunnan, kao i u susjednom sjevernom Mijanmaru i sjevernom Tajlandu.
’20 posto učinkovitiji’
To je zimzeleni ili poluzeleni grm nalik na božikovinu samo bez bodlji koji se rasprostranio diljem svijeta, a naraste i do tri metra visine. Gust je i zimzeleni grm sa sjajnim tamnozelenim lišćem prekrivenim sitnim vlaknima nalik dlakama.
U usporedbi s drugim biljkama koje se obično nalaze u Velikoj Britaniji, narančasti Cotoneaster, kako ga ponekad nazivaju, barem je 20% učinkovitiji u upijanju onečišćenja. Iz britanskog hortikulturalnog instituta utvrdili su da bi metar gustog grmlja Cotoneastera mogao upiti količinu zagađenja koja odgovara putovanju automobilom od 800 km u samo sedam dana.
Duž brojne autoceste
Na glavnim gradskim cestama s gustim prometom otkrili smo da su vrste sa složenijim, gušćim krošnjama i grubim i dlakavim lišćem poput Cotoneastera bile najučinkovitije – izjavila je za strane medije glavna istraživačica Kraljevskog hortikulturalnog instituta, dr. Tijana Blanusa, inače školovana u Beogradu.
– Neprestano identificiramo nove “superbiljke” s jedinstvenim kvalitetama koje u kombinaciji s drugom vegetacijom pružaju poboljšane blagodati zraku, ali time pružaju i prijeko potrebna staništa za divlje životinje – dodaje znanstvenik Alistair Griffiths.
Ostale potencijalne “superbiljke” uključuju bršljan, za koje Institut tvrdi da pomaže u hlađenju zgrada pri velikim temperaturama kao i glog i peršin koji pomažu tijekom intenzivnih ljetnih kiša kako bi se smanjile lokalizirane poplave. Ono što je sigurno najbitnije da ovaj super grm otkriven da uistinu djeluje od strane znanstvenika, uspije zaživjeti na mnogobrojnim autocestama diljem svijeta kako bi se što prije suzbilo zagađenje i omogućilo da udišemo što čišći zrak.
