233664001_810466553170424_789788494616980640_n

Ova ambiciozna kuća bez otpada i urbana farma pokazuje kako bismo mogli živjeti u budućnosti

GREEN_300_listici_sredina

Život u vlastitom ekosustavu

U srcu Melbournea je izgrađena kuća koja osim što ima dvije spavaće sobe i jednu kupaonicu, na krovu ima urbanu farmu i stvara nula otpada. Zvuči kao oglas za kuću iz budućnosti, ali bi točno to i mogla postati.

Zamislite da živite u kući koja vam pruža sve što vam treba za život, obnovljivu energiju koja dolazi iz same kuće, hranu i smještaj, a uz to sve, ne stvarate otpad. Zvuči kao utopija ili daleka budućnost, ali zapravo ovakva kuća već postoji u Australiji gdje je poznata pod imenom “Greenhouse” odnosno Staklenik. Ovu kuću izrađenu u potpunosti od organskih materijala dizajnirao je dizajner Joost Bakker, koji je ujedno i velik zagovornik za održivost i život bez otpada, kao dio svog eksperimenta Future Food System – projekta s ciljem stvaranja samoodržive kuće koja je svojevrsni samostalni ekosistem. “Greenhouse kuća je inspirirana prirodom – to je ekosustav u kojem se ništa ne troši”, kaže Bakker za CNN. Organski otpad se dovodi u komposter gdje fermentira i pretvara se u plin za kuhanje ili u gnojivo za proizvode, a kišnica se sakuplja i koristi za navodnjavanje i sustav akvaponike.

Dizajn ove kuće je detaljno promišljen do najmanjih detalja. Tu nema kemikalija, nema toksina i nema ljepila. Zidovi su obojeni prirodnim vapnom, zidni sustav izrađen je od komprimirane organske slame, a pločice su izrađene od recikliranog betona i mogu se ponovno reciklirati. Drvo koje se može naći u kući je prirodno posječeno. Drvene ploče u hodniku napravljene su od 130 godina starog čempresa iz Ballarata kojeg je udario grom. Svaka funkcija doma je napravljena da smanjuje otpad ili da koristi nusproizvode za nešto korisno. Na primjer, kupaonica se nalazi odmah uz zid napravljen od gljiva koji koristi paru iz tuša koja se upija kroz zidove i stvara vlažno okruženje za razvoj micelija. Ove gljive zatim stvaraju ugljični dioksid, koji hrani zelenilo koje živi u susjednom atriju. “Kao da živite u ekosustavu”, kaže Bakker.

Bakker kaže da je dizajn kuće naopako, jer se temelji nalaze na krovu. Točnije, na krovu se nalazi 35 tona zemlje koja pomaže u održavanju zgrade na mjestu i pruža plodno tlo za uzgoj više od 200 biljnih vrsta, ali i dom mnogim kukcima, puževima, ribama, rakovima i kokošima. Tu je i farma crva, akvaponski sustav koji podržava nekoliko vrsta riba i slatkovodne dagnje te nekoliko pilića za opskrbu jajima. Vrtovi koji se spuštaju niz fasadu kuće, daju prostor za uzgoj zaista svega. Od graha, slanutka, heljde, tikvica, bundeve i rukole do kukuruza, mrkve, slatkog krumpira, graška, bok choya i zobi. Ovo su samo neke od mnogih ekoloških inicijativa s kojima se možete susresti.

Prvi Greenhouse se pojavio 2008.godine kao pop-up restoran. Zatim je s njime Joost otišao u Perth i napravio stalni restoran. Još nekoliko pop-up restorana je organizirano u Sydneyju i Melbourneu, iznjedrivši kafić Silo s nula otpada, koji se kasnije pretvorio u Brothl, pučku kuhinju koja koristi odbačene kosti iz restorana. Ovaj posljednji u nizu projekt samoodržive kuće svakako odstupa od svih ovih prethodnika. Pored smještaja i urbane farme, ovdje ćete naravno moći i doći pojesti obroke koji su u potpunosti dobiveni i stvoreni na licu mjesta i to bez otpada.

Dok je sama kuća središte projekta, jednako važan je i doprinos ljudi koji žive u njoj. Nagrađivani kuhari koji kuhaju bez otpada, Matt Stone i Jo Barrett, smjestili su se u ovu kuću na nekoliko mjeseci gdje će uzgajati, sakupljati i kuhati hranu koja se dobiva isključivo iz same kuće. Njihov je cilj istaknuti i prikazati uzbudljiv pristup hrani bez otpada, koristeći svježe proizvode iz svog doma. Iako Greenhouse ima dozvolu da ostane na trgu Federacije u Melbourneu do kraja sljedećeg travnja, kuća će nakon toga biti premještena izvan grada te će ovaj ekosustav živjeti i dalje i postati stalni dom za Bakkerovu majku.

Bakker je kroz ovaj projekt želio pokazati da može prehraniti obitelj svojim samoodrživim dizajnom kuće. Nada se da će ovaj primjer ponuditi nacrt budućih domova i održivu alternativu sadašnjem prehrambenom sustavu, koji je odgovoran za više od trećine svjetskih emisija stakleničkih plinova. Stvaranje kružnog sustava također bi moglo pomoći da se drastično smanji rasipanje hrane. “Mi smo jedina vrsta koja stvara otpad. U prirodi nema otpada; sve postaje izvor hrane za nešto drugo”, kaže Bakker. “Ako prijeđemo na kružno gospodarstvo, imamo toliko potencijala da zaustavimo uništavanje divljine i šuma.” Joost nam ovim projektom ne želi samo pokazati kako izgraditi ekološki prihvatljiv dom u urbanom okruženju, već i kako živjeti zeleniji život ne mora koštati zemlju. Futurefoodsystem je primjer našeg potencijala za stvaranje pozitivnog utjecaja promjenom načina na koji gradimo, živimo i jedemo. Ovo je budućnost.

PHOTOS BY: Instagram / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.