Još davne 2008. godine, australski eko aktivist i zagovornik off grid filozofije Joost Bakker, dok je u Melbourneu vodio zero waste restoran, došao je na ideju da napravi eksperiment kojim bi dokazao da je doista moguće živjeti u kući usred grada i biti potpuno samoodrživ.
Bakker smatra da je trošenje resursa prirode kako bi se čovječanstvo nahranilo jedan od glavnih uzroka eksploatacije Zemlje, a svojim je projektom Future Food System htio pokazati kako je moguće proizvesti i hranu i vodu i energiju unutar jedne kuće.
Tako je usred Melbournea tijekom 10 mjesci od srpnja 2021. do travnja 2022., uz dopuštenje gradskih vlasti, postavio svoju samoodrživu kuću nazvanu “Greenhuse”. Tijekom ovoga projekta u kući je živio par, chefovi Matt Stone i Jo Barrett, koji su održavali kući i hranili se isključivo od hrane koje su proizveli u kući.
“Mi smo jedina vrsta koja stvara otpad. U prirodi nema otpada; sve postaje izvor hrane za nešto drugo”, kaže Bakker. “Ako prijeđemo na kružno gospodarstvo, imamo toliko potencijala da zaustavimo uništavanje divljine i šuma, a Greenhouse je kuća inspirirana prirodom – ekosustav u kojem se ništa ne troši”, objasnio je na početku projekta JoosT Bakker.
Sve je iskoristivo
Bakker je kuću, koja se može prelocirati po potrebi, dizajnirao na možda nama nevjerojatan način. Primjerice, organski otpad dovodi se u komposter gdje fermentira i pretvara se u plin za kuhanje ili u gnojivo za proizvode, a kišnica se sakuplja i koristi za navodnjavanje i sustav akvaponike.
Dizajn ove kuće je detaljno promišljen do najmanjih detalja. Tu nema kemikalija, nema toksina i nema ljepila. Zidovi su obojeni prirodnim vapnom, zidni sustav izrađen je od komprimirane organske slame, a pločice su izrađene od recikliranog betona i mogu se ponovno reciklirati. Drvo koje se može naći u kući je prirodno posječeno. Drvene ploče u hodniku napravljene su od 130 godina starog čempresa iz Ballarata kojeg je udario grom.
Svaka funkcija doma je napravljena da smanjuje otpad ili da koristi nusproizvode za nešto korisno. Na primjer, kupaonica se nalazi odmah uz zid napravljen od gljiva koji koristi paru iz tuša koja se upija kroz zidove i stvara vlažno okruženje za razvoj micelija. Ove gljive zatim stvaraju ugljični dioksid, koji hrani zelenilo koje živi u susjednom atriju. “Kao da živite u ekosustavu”, kaže Bakker.
Bakker kaže da je dizajn kuće naopako, jer se temelji nalaze na krovu. Točnije, na krovu se nalazi 35 tona zemlje koja pomaže u održavanju zgrade na mjestu i pruža plodno tlo za uzgoj više od 200 biljnih vrsta, ali i dom mnogim kukcima, puževima, ribama, rakovima i kokošima.
Tu je i farma crva, akvaponski sustav koji podržava nekoliko vrsta riba i slatkovodne dagnje te nekoliko pilića za opskrbu jajima. Vrtovi koji se spuštaju niz fasadu kuće, daju prostor za uzgoj zaista svega. Od graha, slanutka, heljde, tikvica, bundeve i rukole do kukuruza, mrkve, slatkog krumpira, graška, bok choya i zobi. Ovo su samo neke od mnogih ekoloških inicijativa s kojima se možete susresti.
U kući je nastavila živjeti Bakkerova majka
Osim što je Greenhouse u Melbournu bio dokaz da je moguće prehraniti dvoje ljudi u kući, koja je ujedno urbana farma, pokazao je da su chefovi Matt Stone i Jo Barrett uspijevali pripremati obroke i nahraniti i znatiželjne posjetitelje.
Njihov je cilj bio istaknuti i prikazati uzbudljiv pristup hrani bez otpada, koristeći svježe proizvode iz svog doma. Nakon što je projekt završen, u travnju 2022. godine, kuća je s cijelim ekosustavom premještna na drugu lokaciju, a ondje je nastavila živjeti Bakkerova majka.
Bakker je kroz ovaj projekt želio pokazati da može prehraniti obitelj svojim samoodrživim dizajnom kuće, ali i ukazati na to da postoji održiva alternativa sadašnjem prehrambenom sustavu, koji je odgovoran za više od trećine svjetskih emisija stakleničkih plinova. Očito da bi ovo mogla biti kuća budućnosti.
