Mladi u Hrvatskoj izrazito su zabrinuti za klimatske promjene i budućnost planeta. Pokazalo je to novo istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 40.000 mladih diljem Hrvatske. Učenici osnovnih i srednjih škola mogli su tako, po prvi put u Hrvatskoj u ovakvom obliku, izjaviti što ih najviše brine i kako izgleda njihovo odrastanje i sazrijevanje u vremenu nakon pandemije Covida-19 i razornih potresa koji su 2020. godine pogodili Hrvatsku. Istraživanje je provedeno u svinju i lipnju 2021. i 2022. godine, a sudjelovalo je 167 škola – 84 osnovne i 83 srednje škole, odnosno 8861 odgojno-obrazovnih radnika i 43.495 učenika.
Iako je pandemija iza njih, posljedice su i dalje vidljive, a potresi ih brinu ovisno o mjestu stanovanja. Zabrinuti su i za ekonomsku neizvjesnost, ali bez obzira na generacije sve ih brinu klimatske promjene, i učenike u osnovnim i u srednjim školama.
“Ono što je nama bilo zanimljivo je vidjeti koja je to briga gotovo stalna s obzirom na generacije, bez obzira radi li se o učenicima petih razreda osnovnih škola, sedmih razreda osnovnih škola ili trećih razreda srednjih škola. Udio onih koji izražavaju zabrinutost vezano za klimatske promjene iznosi više od 30 posto, odnosno više od trećine njih iskazalo je zabrinutost“, kazao nam je Boris Jokić, voditelj projekta.
Nije važno koje ocjene imaju
Zabrinutost zbog klimatskih promjena jedini je izvor zabrinutosti koji se povećava kako učenici odrastaju. Drugim riječima, kako je objasnio Jokić, najveću zabrinutost iskazali su najstariji učenici, koji su u usporedbi s drugim kategorijama bili najmanje u brizi. “To ukazuje na jednu stvar, a to je da se radi o važnom izvoru brige za mlade ljude”, dodao je.
Istraživanje je pokazalo i da je zabrinutost bila veća kod učenika koji su imali bolji uspjeh u školama, što je jasan pokazatelj da je potrebna edukacija, ali i da mladi primjećuju problem i da ih brine. Potrebno je stoga, smatra Jokić, uložiti dodatan napor da se tematika klimatskih promjena približi svim učenicima, a ne da problema budu svjesni samo oni koji imaju bolje ocjene i šire interese.
“Jednom kada se mladima priđe i kada im se objasni važnost neke stvari koja se tiče njihovog života i planeta kao cjeline, onda to za njih postaje važno i vrijedno aktiviranja, bez obzira prolaze li s dva, tri ili pet.
Političari su na zadnjem mjestu
Učenici su mogli izraziti i komu najviše, a komu najmanje vjeruju. Njihovo potpuno povjerenje imaju liječnici, dok su političari na posljednjem mjestu, upravo oni koji bi trebali donositi odluke i politike za zaštitu planeta i usporavanja klimatskih promjena.
“To pokazuje opći pad povjerenja u političke elite, a sve to po meni ukazuje na dugotrajni trend koji primjećujemo i u drugim zemljama, a to je da političari neće ni moći pokrenuti promjene ako se ne uključe ljudi iz same baze, oni koji su dotaknuti tim problemima. Ako se ne demokratizira proces te promjene, onda zapravo nije za očekivati bilo kakvu pozitivnu promjenu”, objasnio je Jokić.
To bi, dodao je, trebalo zabrinuti sve političare, bez obzira na to iz koje stranke dolaze i koji im je stav po pitanju klimatskih promjena, zaštite okoliša i održivosti. Ipak, to bi moglo ići malo teže. “Politika na ovim prostorima djeluje pomalo autokratski, pomalo surovo i pomalo samodostatno, i to vidite, bez obzira na to imate li 46, 36, 26, ili 16 godina”, rekao je.
Nije sve tako crno
Istraživanje je pokazalo kako razmišljaju djeca i mladi u vremenima koja su prilično teška za odrastanje. Možda više nego ikada prije, bombardirani su sa svih strana neizvjesnim situacijama, katastrofama i promjenama na koje sami ne mogu utjecati, a ne vjeruju onima koji bi te probleme trebali riješiti. Ipak, po prvi put je jasno vidljivo da im je zapravo do svega toga – stalo.
“Brinu ih klimatske promjene i svijesni su problema koje treba rješavati. Smatram da su ovi podatci, iako se radi o brizi, ipak pozitivni za Hrvatsku, jer značajan dio mladih ljudi smatra da je to nešto na što bismo trebali usmjeriti našu aktivnost, ali i aktivnost cijelog čovječanstva da bi se problemi riješili”, rekao je Jokić.