Što je eko anksioznost o kojoj ste govorili u svom TEDx govoru?

Moj TEDx govor bio je usredotočen na eko anksioznost i na to kako pronaći balans u našim životima potrošača i boraca za zaštitu okoliša. Radi se o neproporcionalnom odnosu između djelovanju potrošača i industrije te o tome kako brinuti i pritom ne preuzimati preveliku odgovornost, što nam omogućuje da smanjimo svoj (ugljični) otisak, ali i dalje napredujemo i budemo sretni.

Imate li neke savjete i trikove koje svatko može promijeniti u svom životu kako bi postao više održiv i ekološki orijentiran?

Održivost nije jedna stvar, to su stotine malih akcija u kojima svatko može sudjelovati i učiniti nešto dobro. Ne koristite plastiku za jednokratnu upotrebu kad god je to moguće, poput plastičnih slamki, vrećica… Ili odaberite biljni obrok umjesto onog bogatog mesom. Smanjite potrošnju tako da kupujete samo ono što je neophodno, umjesto da pretjerujete. Kupite rabljeno umjesto novog. Smanjite bacanje hrane kod kuće i ponovno upotrijebite predmete umjesto da ih bacite. Mogućnosti su zaista beskrajne.

Na svom blogu puno govorite o brzoj modi i luksuznoj modi, što mislite kakav utjecaj imaju obje?

Industrija brze mode jedna je od resursno najintenzivnijih industrija koje imamo na planeti. 100 milijardi komada odjeće proizvede se svake godine, a 92 milijuna tona tekstila šalje se na odlagališta. Industrija brze mode također iskorištava radnike, a mnogi brendovi brze mode tek trebaju platiti tvorničkim radnicima za proizvode koje su izradili tijekom pandemije. Kada je riječ o luksuznim brendovima, često mislimo da su skuplji bolji i za ljude i za planet, no često to nije tako. Mnogi dizajnerski brendovi koriste potpuno iste tvornice kao i brendovi brze mode. Općenito, trebamo kupovati manje odjeće! Istovremeno, modna industrija planira povećati svoju proizvodnju za 50% prije 2030. tako da je najbolje koristiti odjeću koju već imamo, kupovati rabljenu i kupovati tek kada je stvarno trebamo.

Kako postati zero waste u vlastitoj kuhinji?

Kada je riječ o utjecaju, zapravo je učinkovitije pogledati što je proizvod, a ne kako je pakiran. Iako je kupnja više proizvoda bez pakiranja dobra, smanjenje potrošnje mesa i mliječnih proizvoda također je jako važno. Ako izbacimo meso iz naše prehrane, možemo smanjiti svoj dnevni otisak na okoliš za otprilike 50%. U kuhinji postoji mnogo načina za smanjenje otpada, od nabave proizvoda na tržnicama, preko kompostiranja ostataka hrane umjesto njihovog bacanja, do korištenja spremnika za višekratnu upotrebu za ostatke umjesto plastičnih vrećica i prozirne folije. I naravno, korištenje što je više moguće lokalnih proizvoda kako bi se što manje bacalo.

O čemu ćete govoriti na Greencajt festivalu u svibnju u Zagrebu?

Govorit ću o jednostavnim koracima koje potrošači mogu poduzeti kako bi smanjili svoj negativni utjecaj na okoliš, ali i o nekim konkretnim načinima kako vlade i industrije mogu doprinijeti te kako možemo izgraditi održivu infrastrukturu tako da odgovornost ne padne isključivo na pojedinca. Podijelit ću svoja osobna iskustva o zero-waste načinu života te se nadam da ću vas inspirirati da i sami pokušate!