Ako bi članice EU slijedile najnovije smjernice o kvaliteti zraka Svjetske zdravstvene organizacije, posljednji broj smrtnih slučajeva zabilježenih u 2019. mogao bi se prepoloviti, navodi se u izvješću EEA-e. Smrtni slučajevi povezani s lošom kvalitetom zraka procijenjeni su na 346.000 za 2018. godinu. Jasno smanjenje smrtnih slučajeva u sljedećoj godini djelomično je pripisano povoljnim vremenskim prilikama, ali prije svega progresivnom poboljšanju kvalitete zraka na cijelom kontinentu, objavio je podatkovni centar Europske unije o onečišćenju zraka.
Početkom 1990-ih, čestice, koje prodiru duboko u pluća, dovele su do gotovo milijun prijevremenih smrti u 27 zemalja članica EU, navodi se u izvješću. Ta brojka je više nego prepolovljena na 450.000 do 2005. godine. U 2019. godini, spomenute čestice uzrokovale su 53.800 prijevremenih smrti u Njemačkoj, 49.900 u Italiji, 29.800 u Francuskoj i 23.300 u Španjolskoj. U Poljskoj je umrlo 39.300, što je najveća brojka po glavi stanovnika.
Onečišćenje zraka i dalje je najveća prijetnja okolišu i ljudskom zdravlju u Europi, objavila je agencija. Bolesti srca i moždani udari uzrokuju većinu prijevremenih smrti za koje se okrivljuje onečišćenje zraka, a slijede plućne bolesti uključujući rak. Kod djece onečišćenje atmosfere može štetiti razvoju pluća, uzrokovati respiratorne infekcije i pogoršati astmu.
EEA je u rujnu upozorila da je većina zemalja EU-a još uvijek iznad preporučenih granica onečišćenja, bilo da se radi o europskim smjernicama ili ambicioznijim ciljevima SZO-a. Prema zdravstvenom tijelu UN-a, zagađenje zraka uzrokuje sedam milijuna prijevremenih smrti godišnje diljem svijeta – na istoj razini kao pušenje i loša prehrana. U rujnu, alarmantna statistika navela je SZO da pooštri svoje preporučene granice velikih onečišćivača zraka po prvi put od 2005. godine. Ulaganje u čišće grijanje, mobilnost, poljoprivredu i industriju poboljšava zdravlje, produktivnost i kvalitetu života za sve Europljane, a posebno za najugroženije.
EU želi smanjiti broj prijevremenih smrti zbog onečišćenja zraka za najmanje 55 posto u 2030. u odnosu na 2005. godinu. Ako zagađenje zraka nastavi padati sadašnjom stopom, agencija procjenjuje da će cilj biti postignut do 2032. godine. Međutim, starenje i sve urbaniziranije stanovništvo to bi moglo otežati. Starija populacija je osjetljivija na onečišćenje zraka, a viša stopa urbanizacije obično znači da je više ljudi izloženo koncentracijama PM 2,5, koje su obično veće u gradovima.
