Prirodne resurse najjednostavnije možemo definirati kao one proizvode koji se smatraju vrijednima u svom prirodnom obliku. To znači da su primarne aktivnosti povezane s tim ekstrakcija i pročišćavanje, a ne stvaranje. Na primjer, iako se vrtlarstvo ili poljoprivreda ne mogu smatrati prirodnim resursima, rudarstvo ili vađenje nafte mogu.
Prirodni resursi obično su ili obnovljivi ili neobnovljivi. Prvi se odnose na one resurse koji se mogu obnoviti na vrijeme. To uključuje žive resurse poput šuma ili one koji nisu živi poput vjetra, vode i sunčeve energije.
Kao što naziv govori, neobnovljivi resursi su oni koji se više ne mogu iskoristiti nakon što se iscrpe dostupne zalihe. Jednom kad ih upotrijebimo, više ih nema.
Mineralni resursi se ne mogu obnoviti. Fosilna goriva, koja se stvaraju iz fosiliziranih ostataka pretpovijesnih organizama, također se smatraju neobnovljivim. Trenutno fosilna goriva čine oko 90 posto svjetske potrošnje energije. Oni osiguravaju oko 66% svjetske električne energije i 95% ukupnih svjetskih potreba za energijom, poput grijanja, prijevoza, proizvodnje električne energije i tako dalje.
Od 2018. godine svjetski primarni izvori energije sastojali su se od nafte (34%), ugljena (27%) i prirodnog plina (24%), što je činilo 85% udjela za fosilna goriva u primarnoj potrošnji energije u svijetu. S druge strane, udio obnovljivih izvora (uključujući tradicionalnu biomasu) u ukupnoj svjetskoj potrošnji energije bio je 18% u 2018. godini.
U usporedbi s 2017., svjetska potrošnja energije porasla je brzinom od 2,9%, gotovo dvostruko više od desetogodišnjeg prosjeka od 1,5% godišnje, i to najbrže od 2010. Iako se fosilna goriva kontinuirano stvaraju prirodnim procesima, oni se obično klasificiraju kao neobnovljivi izvori jer nastaju milijunima godina, a poznate održive rezerve troše se mnogo brže nego što se stvaraju nove.
Većina smrtnih slučajeva zbog onečišćenja zraka posljedica je sagorijevanja fosilnih goriva. Procjenjuje se da će ono utjecati na preko 3% globalnog BDP-a, a postupno ukidanje fosilnih goriva spasilo bi 3,6 milijuna života godišnje.
Korištenje fosilnih goriva izaziva ozbiljnu zabrinutost za okoliš. Izgaranjem fosilnih goriva godišnje se proizvede oko 35 milijardi tona ugljičnog dioksida. Procjenjuje se da prirodni procesi mogu apsorbirati samo mali dio te količine, tako da postoji neto porast od nekoliko milijardi tona atmosferskog ugljičnog dioksida godišnje.
Naša se potrošnja fosilnih goriva gotovo udvostručila otprilike svakih 20 godina, što je prilično alarmantna statistika, s obzirom na to da njihova razina opasno pada. Prednost obnovljivih izvora je u tome što proizvode niže emisije ugljičnog dioksida i smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima.
