Prema novom izvješću koje je objavilo IQAir, od 134 zemlje i regije obuhvaćene u izvješću, samo sedam – Australija, Estonija, Finska, Grenada, Island, Mauricijus i Novi Zeland – ispunjava smjernicu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za ograničenje sitnih zračnih čestica koje emitiraju automobili, kamioni i industrijski procesi.
Što su PM2.5 čestice?
To su mikroskopske čestice čađi manje od širine ljudske dlake koja, kada se udahne, može izazvati niz zdravstvenih problema i smrt, što predstavlja ozbiljne implikacije za ljude, prema izvješću IQAir-a, švicarske organizacije za kvalitetu zraka koja prikuplja podatke s više od 30.000 mjernih postaja diljem svijeta. Opasne su jer su vrlo male i lagane, što im omogućava da dulje lebde u zraku, da dublje prodiru u pluća te čak da ulaze u krv. Na te čestice mogu se vezati razni opasni elementi poput olova, arsena, nikla i kadmija. Nastaju prilikom izgaranja fosilnih goriva i šumskih požara, a povezuju se s astmom, srčanim i plućnim bolestima, rakom i drugim bolestima dišnog sustava, kao i s kognitivnim poteškoćama kod djece, piše The Guardian.
Iako je zrak u svijetu općenito puno čišći nego što je bio tijekom većeg dijela prošlog stoljeća, još uvijek postoje mjesta gdje su razine onečišćenja posebno opasne. Najzagađenija zemlja, Pakistan, ima razine PM2.5 više od 14 puta veće od WHO standarda, utvrdilo je izvješće IQAir-a, s Indijom, Tadžikistanom i Burkina Fasom kao sljedećim najzagađenijim zemljama.
No, čak i u bogatim i brzo razvijajućim se zemljama, napredak u smanjenju onečišćenja zraka je ugrožen. Kanada, koja je dugo smatrana zemljom s jednim od najčišćih zraka na zapadnom svijetu, postala je najgora po pitanju PM2.5 prošle godine zbog rekordnih požara koji su opustošili zemlju, šaljući toksične dimne oblake preko cijele zemlje i u SAD.
These are the 10 most polluted cities in the world right now. To see what your air quality is like, download our free app. https://t.co/9rtx3xswmx pic.twitter.com/2W9dIqivcz
— IQAir (@IQAir) March 15, 2024
“Nažalost, stvari su krenule unazad”, rekla je Glory Dolphin Hammes, izvršna direktorica IQAir-a za Sjevernu Ameriku. “Znanost je prilično jasna o utjecajima onečišćenja zraka, ali smo tako navikli na pozadinu onečišćenja koja je previsoka da bi bila zdrava. Ne prilagođavamo se dovoljno brzo.”
Onečišćenje zraka ubija oko 7 milijuna ljudi godišnje širom svijeta – više nego AIDS i malarija zajedno – a taj teret se najviše osjeća u zemljama u razvoju koje se oslanjaju na posebno prljave gorive za grijanje, osvjetljenje i kuhanje u zatvorenom.
Hammes je rekla da bi zemlje trebale djelovati kako bi gradove učinile pješačkima i manje ovisnima o automobilima, promijenile šumarske prakse kako bi pomogle smanjiti utjecaj dima od požara i brže prihvatile čistu energiju umjesto fosilnih goriva. “Dijelimo atmosferski omotač s svima drugima u svijetu i moramo se pobrinuti da ne radimo stvari koje štete drugima”, rekla je.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Prosječna godišnja koncentracija čestica PM2.5 u Zagrebu iznosi 14.9 mikrograma po kubnom metru; što je 2 do 3 puta više od smjernica WHO-a. Rijeka je na karti obojena zeleno, a njezin PM2.5 iznosi 8.1, što je vrlo blizu propisanom standardu. Čestice u Splitu iznose 9.2.
Da je zrak čišći, ljudi bi živjeli dulje
Air Quality Life Index navodi da kada bi se onečišćenje tim česticama smanjilo, očekivano prosječno trajanje života bi se produljilo za 2 godine i 3 mjeseca. U Hrvatskoj bi se životni vijek produžio za oko godinu dana.
Za kraj, sve ostaje na nama budući da glavnu ulogu u onečišćenju zraka imaju klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem.
