Znanstvenik i europarlamentarac, Nizozemac Bas Eickhout, ovih dana boravi u Zagrebu.

“Pripremamo se za europske izbore, posjećujemo brojne europske zemlje i zbog toga smo i u Hrvatskoj”, govori nam Bas na početku razgovora.

On je, među ostalim, stručnjak za klimatske promjene, kojima se bavi 25 godina. Studirao je kemiju i okolišne znanosti, a bio je i dio tima koji je radio na velikom IPCC klimatskom izvještaju, koji je 2007. dobio i Nobelovu nagradu za mir. Zanimljivo je da mu je upravo taj projekt bio posljednji znanstveni rad te se tada posvetio politici.

“Taj rad ima puno autora, a radi se o svojevrsnom sažetku svih znanstvenih saznanja o klimatskim promjenama. Umjesto da čitaju tisuće časopisa, ljudi najvažnija otkrića mogu naći u ovome izvještaju. Bilo mi je jako zanimljivo raditi na toj sintezi”, govori Eickhout.

Ništa bez politike

Tu je shvatio da je glavna poruka vezana za klimatske promjene vrlo jasna: ne činimo dovoljno da bismo smanjili svoj utjecaj na okoliš.

“Tada mi je postalo jasno da je najvažnija stvar koja nam je potrebna da bismo nešto promijenili politička volja. I tu sam se odlučio baciti na taj posao”, priča nam.

U Zagrebu je, govori, bio puno puta, a uvijek mu se rado i vraća.

“S gradonačelnikom Tomaševićem sam, među ostalim, razgovarao i o ekstremnim klimatskim uvjetima koji su pogodili cijelu Europu. Svi imamo slične izazove, no, naravno, svaka zemlja ima i svoje specifičnosti. Recimo, u Nizozemskoj se već godinama borimo s vodenim bujicama pa smo implementirali i brojna rješenja. A čujem da i vi imate takve probleme”, govori Eickhout.

No stavlja sve to pod zajednički nazivnik.

“Generalno, sve europske zelene stranke žele istu stvar – tranziciju ekonomije na novu ekonomiju, kojoj u srži nisu fosilna goriva. I to želimo napraviti za opći boljitak ljudi”, kaže.

Pitamo ga i koje su goruće teme u Europskom parlamentu koje su vezane za klimu.

“Napravili smo puno progresa u postavljanju ciljeva, no sada nam tek slijedi njihova primjena. Trebamo proći kroz veliku tranziciju u skoro svim sektorima, od čega je najveći izazov energetski sektor. Paradoksalno, njega je u neku ruku najlakše i dekarbonizirati”, priča zastupnik.

Smatra da energetski sektor treba biti prvi na redu u toj velikoj tranziciji.

“Kada pričamo o Hrvatskoj, ludo je koliko ne koristite prirodne izvore energije! A imate užasno puno potencijala i opcija. Imate jako puno sunca, dok mi u Nizozemskoj, recimo, veći potencijal imamo u energiji vjetra. No i dalje imamo više solarnih kapaciteta nego vi”, govori.

Infrastruktura je ključ

No, opet pronalazi i neke zajedničke probleme.

“Svima nam je u većoj ili manjoj mjeri problem infrastruktura koju treba modernizirati. Stvaranje stabilnog i umreženog energetskog sustava traži puno investicija”, kazuje.

Kaže kako se u EU parlamentu puno pričalo i o prirodi, što je na koncu rezultiralo Zakonom o očuvanju prirode.

A važna tema je i energetska tranzicija kućanstava.

“Ako nam kućanstva ne postanu neutralna za okoliš, ne možemo govoriti o tranziciji. Vjerujem da se tu puno toga može promijeniti. Kad uspoređujem Nizozemsku sa zemljama poput Njemačke i Danske, koje su primjenjivale obnovljive izvore energije već 90-ih, mi smo dosta kasnili. Krenuli smo u tome smjeru tek prije deset godina. No u kratkom nam se vremenu dogodila velika ekspanzija solarne i vjetroenergije. Brojnim se ljudima svidjelo to što mogu vidjeti da na sunčane dane cijena njihove struje odlazi u minus. Da oni na tome čak i zarađuju”, govori.

Ipak, smatra da je i dalje najveći izazov industrija. I tamo je ključ, govori, elektrifikacija.

„Brojne se industrije zasnivaju na fosilnim gorivima. Kod nas se to odražava i na kvalitetu zraka. Radi se o osjetljivom području jer je puno ljudi zaposleno u tim industrijama“, objašnjava.

Eickhout je i dio Odbora za transport i turizam. Pričamo o hrvatskom turizmu, nerijetko masovnom.

“I ja sam dio vašeg problema”, smije se, dodajući da voli putovati u Hrvatsku.

“Mislim da ljudi sve više traže je jedinstveni turizam. Nemojte napraviti iste greške koje je napravila, primjerice, Španjolska, iako su vam se one možda na nekim mjestima već dogodile. Masovni turizam je brz način za zaradu, no to je kratkoročni profit koji ostavlja prazne velike hotele”, priča, pa nastavlja:

“Morate razmisliti što je vaša jedinstvena atrakcija, a sigurno ih imate više. Imate puno više potencijala nego druge mediteranske zemlje. Pokušajte svoj turizam učiniti dugoročnim i održivim”, savjetuje.

Pesimizam nije rješenje

Govori kako će i ekstremni vremenski uvjeti sigurno utjecati na turizam globalno.

“Ovo je ljeto bilo ludo. S jedne strane imamo užasno visoke temperature, a s druge oluje i poplave. Toga će biti sve više i to je deprimirajuće. Osobno se bavim klimatskim promjenama 25 godina. I tu je moment gdje se razočaram. Znanost već godinama najavljuje ovo, a čini mi se da čovječanstvo uopće ne uči”, kaže.

Ipak, nije kompletno pesimističan.

“S druge strane, u nekim sektorima se događa brza tranzicija. Vjerujem, recimo, u brzu promjenu u industriji prijevoza. No volio bih da se Europa tu postavi kao predvodnik. Što radi okoliša, tako i radi ekonomije. Da ne usporimo jer ćemo inače za pet do deset godina voziti samo kineske električne automobile. Znanje će biti drugdje, a ne kod nas”, kaže.

Svjestan je da trenutno stanje planete zahtijeva puno promjene u kratkome periodu.

“A nitko ne voli promjenu”, govori.

“Ipak, ako na nju pristanemo, život će nam biti ljepši”, kaže.

Na koncu ga pitamo bi li nešto poručio Hrvatima.

“Nemojte se podcijeniti. Europa nije toliko ispred vas. Svi smo na istome brodu”, zaključuje.