Italija je krenula u obračun s kratkoročnim najmom nekretnina u turističke svrhe. Riječ je o odredbama koje je predložila resrona ministrica Daniela Santanchè koje imaju za cilj “osigurati jedinstvenu regulativu na nacionalnoj razini usmjerenu na rješavanje rizika od overturizma”. Ovi prijedlozi stižu nakon što je ovog proljeća Južni Tirol krenuo s ograničavanjem broja apartmana koji se mogu iznajmljivati turistima, ali i nakon ograničavanja kratkoročnog najma stanova na razini cijele države.
Kako je izvijestila talijanska informativna agencija ANSA, a prenio Novi list, početkom ovog mjeseca objavljen je nacrt zakona u kojem se definira Nacionalni identifikacijski kod (Cin) koji Ministarstvo turizma dodjeljuje svakoj stambenoj nekretnini koja je iznajmljena u turističke svrhe.
Tu je i obveza prijave početka djelatnosti za sve koji obavljaju poduzetničku djelatnost, uz novčane kazne do 10 tisuća eura ako to ne učine, kao i u povijesnim središtima gradova trajanje ugovora o najmu u turističke svrhe minimalno dvije noći.
Kazne i do 5.000 eura
Uz pomoć ovih uredbi talijanska vlada planira zaštiti rezidencijalne i povijesne centre te tako spriječiti iseljavanje domaćih.
Novom regulativom Talijani tako planiraju obuhvatiti sve građane koji turistima kratkoročno rentaju stanove, dakle, same vlasnike nekretnina, ali i subjekte koji obavljaju poslove posredovanja, među kojima su i velike internetske platforme.
Svatko tko iznajmljuje nekretninu stambene namjene u turističke svrhe, pa i kao posrednik, bit će tako dužan na ulazu u nekretninu istaknuti Cin i naznačiti ga u svakom objavljenom oglasu.
Platforme također imaju obvezu navesti Cin u oglasima objavljenim na svojim portalima, a povreda ove obaveze će se kažnjavati novčanom kaznom od 300 do 3.000 eura i hitnim uklanjanjem nepropisne reklame.
Novčanom kaznom od 500 do 5.000 eura kažnjava se onaj tko iznajmljuje nekretninu za stambene namjene u turističke svrhe bez Cina. Pri tome, minimalni rok od dvije noći neće se odnositi na najam stambenih nekretnina koje se nalaze u općinama s populacijom manjom od 5.000 stanovnika te u općinama koje se ne nalaze u zonama visoke i vrlo visoke turističke razvijenosti.
Kako stoji Hrvatska?
Sličan je problem i u Hrvatskoj. Kao i u mnogim drugim zemljama u čijim se turističkim središtima, posebno većim gradovima, ljudi iseljavaju kako bi stanove u povijesnoj jezgri iznajmljivali turistima.
Paralelno, udio prihoda od turizma u hrvatskom BDP-u uvjerljivo je najveći u Europskoj uniji, što turizam čini jednom od ključnih gospodarskih grana u Hrvatskoj. No, masovni dolasci turista, posebno za vrijeme ljetnih mjeseci, mogu negativno utjecati na okoliš, prirodna bogatstva i kulturno nasljeđe s kojima smo se pozicionirali na svjetskoj karti vrhunskih destinacija.
Kako nam je ranije kazala resorna ministrica Nikolina Brnjac, kroz niz strateških aktivnosti nastoji se razvijati uravnoteženiji turizam tijekom cijele godine,
“Prvim krovnim Zakonom o turizmu lokalnim i regionalnim vlastima u ruke dajemo alate da na svojim područjima utvrde stanje resursa i potrebe, kao i da na temelju egzaktnih podataka dalje razvijaju turizam. Oni koji budu aktivno sudjelovali u upravljanju turizmom u smjeru održivosti mogu očekivati i financijske potpore za svoje projekte. Nismo razmišljali o ograničavanju broja posjetitelja ili kvotama, ali ćemo omogućiti uvođenje ekološkog turističkog doprinosa koji će biti prihod lokalne vlasti, ali će ga morati namjenski upotrijebiti za smanjivanje otiska turizma”, kazala je.