Prije nego li se glavna sezona pošteno zahukta, odnosno svakodnevno počnemo analizirati koliko je turista ušlo u Hrvatsku, razgovarali smo s direktorom HTZ-a, Kristijanom Staničićem.
Fokus novog plana razvoja turizma je, kako kaže, na održivosti – ekološkoj i ekonomskoj. U Hrvatskoj već godinama postoje pozitivni primjeri na koje je ponosan i koje ističe. Gradovi poput Dubrovnika, Rovinja, Malog Lošinja već godinama uvode projekte kojima rade na održivom turizmu, a Međimurje je prva županija u Hrvatskoj koja je nedavno dobila prestižan certifikat Green destination.
Činjenica jest da nas je razdoblje pandemije natjeralo na kreativnost i povećanje kvalitete u turizmu, a to je standard koji trebamo i zadržati. Veliki izazov, bit će, raditi na turizmu koji je otporan na krize s obzirom na to da je 20 posto hrvatskog BDP-a vezano upravo uz ovu granu.
Smatra kako je prvi korak za održiviji, otporniji i inovativniji turizam istinska želja da svi radimo na očuvanju prirodne, kulturne i povijesne baštine jer jedino tako ćemo ‘’budućim generacijama ostaviti bogatstvo, a ne probleme’’.
Turizam je grana kojom se cijela Hrvatska ponosi, često se spominje da od nje živimo, ali ona zahtijeva pravilno usmjeravanje te upravljanje. Koje trendove i promjene primjećujete u toj industriji, a važne su i za hrvatski turizam?
Globalno gledano, najveće su promjene nastale pojavom pandemije koja je značajno utjecala na turistička kretanja, što u smislu potražnje, što u smislu ponude koja se morala prilagođavati novonastalim situacijama. Tako su u potražnji bila putovanja vlastitim prijevoznim sredstvima, fokus je bio na domaćim i teritorijalno bližim te lako dostupnim destinacijama, tražila su se manje popularna mjesta bez velikih gužvi te smještajni objekti koji su svojom kvalitetom jamčili sigurnost, dok su od proizvoda i aktivnosti u porastu bili aktivni turizam, boravak u prirodi, nautika i dr. Također, vrlo je izražena bila i last minute potražnja te se, više nego ikada prije, tražila kvaliteta usluge uz poseban naglasak na održiva putovanja. Iako svjedočimo gotovo pa potpunom oporavku turističkih putovanja, većina navedenih trendova zadržana je i danas pa možemo reći kako je za daljnji razvoj hrvatskog turizma i promociju Hrvatske kao turističke destinacije izuzetno važno zadržavanje kvalitete ponude i usluga, odnosno nužna je provedba svih daljnjih aktivnosti temeljnih na načelima održivosti, ekologije i autohtonosti.
Usvojena je Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Koje su ključne točke Strategije?
Strategija je usmjerena na istinsku transformaciju hrvatskog turizma. U prvi plan je stavljena održivost, kako ekonomska, tako i ekološka te socijalna. Drugim riječima, ovim su dokumentom postavljeni temeljni i dugoročni ciljevi koji jamče uspjeh hrvatskog turizma te njegov daljnji doprinos cjelokupnom gospodarstvu zemlje, a oni uključuju cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam, turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, konkurentan i inovativan te otporan turizam.
Hoće li biti veliki izazov prilagoditi Strateški marketinški i operativni plan na krajeve koji imaju prekomjernu posjećenost u odnosu na one koji nemaju gotovo nikakvu?
Plan definira novu poželjnu tržišnu poziciju hrvatskog turizma koja je usklađena sa Strategijom razvoja održivog turizma RH do 2030. Poseban naglasak u novom planu stavlja se na potrebu očuvanja temeljnih resursa, kao i na nužnost razvoja turizma na temelju ekološke i socijalne održivosti. U skladu s tim, Hrvatska će se pozicionirati kao održiva turistička destinacija visoke vrijednosti, koja nudi širok spektar kvalitetnih autentičnih turističkih doživljaja različitim segmentima turističke potražnje. U njegovoj provedbi i ostvarenju zacrtanih ciljeva očekujemo doprinos svih dionika u turizmu.
Kako ćete u promociju i marketing uključiti glavne strateške poruke iz Strategije razvoja održivog turizma?
Važno je naglasiti kako su oba dokumenta usklađena uz napomenu da je primarna svrha Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma pomoći hrvatskom turističkom gospodarstvu da kroz turizam ostvari veći prihod, osigura održivi rast, pozicionira Hrvatsku kao jedan od vodećih turističkih brendova na svijetu te osigura zadovoljstvo i odanost turista. Plan definira određene nove ciljeve, ali i komunikacijsku strategiju, a posebni je naglasak, kako smo već naglasili, na održivosti, digitalizaciji kao ključnoj odrednici konkurentnosti, jačanju kvalitete
usluga te na novom pristupu marketinškim aktivnostima. Naš je cilj da turistička Hrvatska već do 2026. bude prepoznata kao održiva destinacija visoke vrijednosti, odnosno kao destinacija koja nudi široki spektar autentičnih kvalitetnih turističkih doživljaja različitim segmentima potrošača. Konkretnije, sve navedeno planiramo ostvariti korištenjem ključnih konkurentskih prednosti, strateški prioriteti bit će fokusirani na vodeće proizvodne brendove unutar portfelja turističkih proizvoda, kao što su iskustvo u prirodi, city break, MICE, odmor u hotelima uz more, nautički turizam i sl. S druge strane, kao proizvodne brendove podrške razvijat ćemo hrvatska ruralna iskustva, wellness i zdravstveni turizam, avanturu i sport, gastronomska iskustva, otoke i more te privatni smještaj i kampove, dok će se kao komplementarni proizvodni brendovi isticati kulturna iskustva, festivali i događanja te riječna krstarenja.
Sigurno postoje i pozitivni primjeri u Hrvatskoj, što se tiče lakše prilagodbe ili proaktivne provedbe plana održivosti?
Najprije bi naglasio kako naša istraživanja pokazuju kako je Hrvatska na inozemnim tržištima, između ostalog, najbolje prepoznata po izrazito očuvanoj prirodi. Zemlja smo s više od tisuću otoka, imamo više od 400 zaštićenih prirodnih područja što čini oko 9,3 posto ukupnog teritorija naše zemlje i to su činjenice na kojima možemo i moramo graditi našu priču oko održivosti. Niz je pozitivnih i kvalitetnih primjera održivosti na razini hrvatskih destinacija, od onih najpopularnijih kao što su grad Dubrovnik s projektom Respect the city, koji predstavlja multidisciplinarni projekt i jedan od ključnih koraka u boljem rasporedu i protoku brojnih turista. Tu je i grad Rovinj s projektom ConsumeLess Plus, koji za cilj ima ekološku održivost usluga u turizmu i to kroz valorizaciju prirodnih resursa i kulturne baštine, smanjenje količine nastalog otpada, minimiziranje emisija i zagađenja te ponovnu upotrebu obnovljivih resursa. Imamo i odličan primjer održivog razvoja i pristupa u NP Plitvička jezera u smislu upravljanja brojem posjetitelja. Mali Lošinj nalazi se među 100 održivih destinacija svijeta u sklopu globalnog projekta Green Destinations, dok je Međimurje u sklopu istog projekta nedavno postala prva destinacija u ovom dijelu Europe koja je kao regija prošla proces certificiranja. To su iznimni uspjesi na koje moramo biti ponosni i koji moraju biti primjer drugima.
Nautički turizam jako je značajan za cjelokupni turistički rezultat na koji smo ponosni. Koliko je u tom segmentu održivost moguća?
Nautika je jedan od naših najvažnijih tzv. imidž proizvoda po kojem smo također vrlo dobro prepoznati u globalnim okvirima. Naime, naša je zemlja jedna od najpoželjnijih nautičkih destinacija, a možemo se i pohvaliti da smo jedni od predvodnika u svijetu kada govorimo o ponudi i floti u nautičkom charteru. More je jedan od naših najvažnijih resursa u turizmu, posebice ako znamo da se više od 90 posto ukupnog turističkog prometa u zemlji realizira upravo na obali. Poznati smo i po kvaliteti te čistoći mora, kao i plaža, a naš je zadatak sve dosadašnje aktivnosti kontinuirano nadograđivati i unaprjeđivati jer doista možemo biti primjer drugima kada je riječ o održivosti u turizmu.
U Hrvatskoj se često govori o potencijalu cjelogodišnjeg turizma. Koje su nam aktivacije u tom pogledu – kako da cijela godina bude turistički aktivna?
Hrvatski je turizam, do 2020. godine i pojave pandemije, bilježio kontinuiran rast turističkog prometa. Naravno da nam puko povećanje broja turista samo po sebi nije cilj, već je naš zadatak da taj interes maksimalno disperziramo tijekom cijele godine, odnosno moramo težiti
rasterećenju destinacija tijekom srpnja i kolovoza. Kvalitetnom ponudom, promocijom i dobrom prometnom povezanošću to možemo i postići. Pritom ključnu ulogu imaju i turistički proizvodi, poput nautike, zdravstvenog ili poslovnog turizma, koji su u fokusu potražnje upravo izvan glavnih ljetnih mjeseci, odnosno kada sunce i more nisu glavni motivi dolaska u destinaciju. Tu je i kontinentalni dio naše ponude za kojim potražnja kontinuirano raste i koji za mnoge ljubitelje putovanja predstavlja nešto novo. To je vrlo važno, posebice ako znamo da gosti danas, više nego ikada prije, teže novim iskustvima i destinacijama.
Koja je poruka svim dionicima – kako učiniti hrvatski turizam održivijim?
Među svima nama najprije mora prevladavati istinska želja za očuvanjem naše prirodne, kulturne i povijesne baštine. To je početna točka od koje polazimo kada usvajamo strateške dokumente i planove na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Iznimno je važna i sustavna
suradnja te snažno javno-privatno partnerstvo. Turizam je vrlo važan za ukupno hrvatsko gospodarstvo, njegov udio od oko 20 posto u BDP-u zemlje to i potvrđuje pa upravo zbog toga moramo naš turizam učiniti još kvalitetnijim, održivijim te otpornijim na krize koje se, mogu vrlo iznenada pojaviti.
Kako se naši konkurenti nose s održivosti u svom turizmu, možemo li od njih učiti na nekim primjerima?
Pojam održivosti je postao globalno aktualan unazad nekoliko godina i nema svjetske turističke destinacije, odnosno zemlje koja mu ne pridaje veliki značaj. Sigurno je da nešto možemo naučiti od drugih zemalja, kao što i drugi mogu naučiti od nas. Možemo primjerice, izdvojiti susjednu Sloveniju, koja je uvela certifikat Slovenia Green Cuisine za slovenske ugostitelje koji dodatno ističu kvalitetu i ekološku osviještenost u pripremi hrane. Primjera je mnogo, kako inozemnih, tako i naših domaćih, no najvažnije je da svi zajedno učinimo sve što možemo kako bi nadolazećim generacijama u nasljedstvu ostavili bogatstvo, a ne probleme.
Koliko je tema održivog turizma u Hrvatskoj važna govori i činjenica da će se najveći festival održivosti u regiji – Greencajt – otvoriti upravo panelom na ovu temu. Pod naslovom “Održivi turizam: više od trenda?”, pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice, okupit će vodeće stručnjake na ovu temu: Rudija Grulu, Teu Pestotnik Prebeg, dr.sc. Martinu Bienenfeld, prof.dr.sc. Ivicu Puljka te prof.dr.sc. Božu Skoku.
