Udio prihoda od turizma u hrvatskom BDP-u uvjerljivo je najveći u Europskoj uniji, što turizam čini jednom od ključnih gospodarskih grana u Hrvatskoj. No, masovni dolasci turista, posebno za vrijeme ljetnih mjeseci, mogu negativno utjecati na okoliš, prirodna bogatstva i kulturno nasljeđe s kojima smo se pozicionirali na svjetskoj karti vrhunskih destinacija.

Ako je premalo turista – problem. Ako ih je previše – također problem. Granica je točno ondje gdje počinje interes za održivi turizam! Upravo to je u fokusu Zelenog plana Europske unije te nove strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine. Osim toga, prilikom odabira destinacija za putovanje, turisti diljem svijeta sve više uzimaju u obzir održivost područja, i to njih čak 69 posto, pokazuju podatci Europske komisije.

O principima održivog turizma, novom Zakonu o turizmu te očekivanjima od ove turističke godine, razgovarali smo s resornom ministricom Nikolinom Brnjac, koja će na ovogodišnjem Greencajtu, najvećem festivalu održivosti u regiji, otvoriti panel vezan upravo za održivi turizam.

Što podrazumijevate pod reformom upravljanja hrvatskog turizma?

Od početka mandata razmišljamo kako promijeniti paradigmu hrvatskog turizma. Došla sam na čelo sektora u doba najveće krize, kada je sve bilo u znaku pandemije, ali to nam je dalo i mogućnost promišljanja o nekom drukčijem turizmu. Godina 2019. je bila rekordna po svim pokazateljima, ali i prijelomna u smislu uočavanja negativnih učinaka turizma. No 2020. nisu postojali niti alati kojima bismo zaista i mogli upravljati turizmom te ga razvijati u smjeru održivosti, niti financijski okvir kojim bismo potaknuli projekte održivog turizma.

Mi smo za sektor iz europskih i proračunskih sredstava osigurali gotovo 1,3 milijarde eura za ostvarivanje ciljeva održivosti i jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma do 2030 godine. Posebno želim naglasiti da smo kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) i za privatne projekte omogućili zelenu i digitalnu tranziciju i da ćemo već 2025. imati turističku infrastrukturu izgrađenu ili rekonstruiranu prema najvišim europskim standardima. Po prvi puta početkom sljedeće godine donijet ćemo i Zakon o turizmu koji će omogućiti upravljanje razvojem turizma na temelju podataka i to prilagođeno svakoj destinaciji, resursima kojima raspolaže, ali i potrebama lokalne zajednice.

Kako trenutno stojimo s brojem posjetitelja? Možemo li reći da će otvaranje sezone ove godine biti uspješnije od prošle?

Mi više ne želimo govoriti o sezoni već o turističkoj godini. A ova je turistička godina od početka zaista krenula izvrsno – po svim pokazateljima na razini ili iznad razine do sada rekordne 2019. godine. Do sada je u 2023 godini zabilježeno gotovo tri milijuna dolazaka i 8,3 milijuna noćenja turista. Ono što nam je posebno važno u kontekstu razvoja cjelogodišnjeg turizma jest činjenica da su od početka godine ostvareni rekordni rezultati na kontinentu, ali i rekordni rezultate kada govorimo o turističkom prometu domaćih turista, Nijemaca, Slovenaca, Austrijanaca. Ovako dobrim rezultatima s naših najvažnijih emitivnih tržišta zasigurno ide u prilog pristupanje Hrvatske schengenskom prostoru i eurozoni, čime smo postali još bliži i dostupniji.

Kao kompenzaciju ugljičnog otiska turista koji putuju automobilom, u sklopu Strategije razvoja održivog turizma, najavili ste sadnju 10 milijuna “turističkih stabala“ do 2030. godine. Što to konkretno znači? Postoji li plan o kojim je vrstama riječ?

Upravo s ciljem osiguravanja većeg doprinosa turističkog sektora smanjenju negativnih učinaka klimatskih promjena, Ministarstvo turizma i sporta i Hrvatska turistička zajednica pripremili su projekt financiranja sadnje drveća u turističkim destinacijama diljem Hrvatske, koji je samo dio šireg plana na temelju kojega bi se do 2030. u Hrvatskoj trebalo posaditi dodatnih 10 milijuna sadnica.

Jedan od strateških ciljeva u našoj novoj Strategiji jest turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu stoga je vrlo važno Hrvatsku pozicionirati kao inovativnu i održivu turističku destinaciju, koja odgovorno postupa s vlastitim resursima. Kako bismo osigurali provedbu projekta u svim turističkim destinacijama, turističke zajednice diljem Hrvatske uključile su se u ovaj projekt za koji je u prošloj i ovoj godini osigurano gotovo 200 tisuća eura. Odabir vrsta sadnica temelji se na popisu autohtonih vrsta Šumarskog fakulteta u Zagrebu, sadnice moraju biti prilagođene podneblju, a svaka sadnica obilježena je oznakom održivosti hrvatskog turizma – Croatia naturally yours. Turističke destinacije imaju i obvezu održavati te sadnice.

Kazali ste ranije da sve upućuje na to da će ova sezona biti dobra. U usporedbi s 2022. godinom, očekujete li veći ukupni prihod od 15 milijardi eura?

Hrvatska je ostvarila dosad rekordne rezultate prihoda od stranih turista u 2022. godini – ukupno 13,1 milijardi eura. Kada tome dodamo i procijenjene prihode od domaćih turista, ukupni prihodi od turizma u 2022. godini trebali bi biti oko 15 milijardi eura. Posebno nas je razveselila činjenica što je osim na razini čitave 2022., značajan rast prihoda ostvaren u razdobljima izvan ljetne sezone, gdje je zabilježen prosječan rast od 19 posto u odnosu na isto razdoblje dosad rekordne 2019. godine. Broj posjeta koji bilježimo u prvih pet mjeseci ove godine, kao i dobra popunjenost kapaciteta hotela i kampova od početka godine svakako daje razlog za optimizam i u kontekstu prihoda.

Koja su područja u Hrvatskoj najfrekventnija u priljevu turista? Na koji će se način zaštititi ta područja od masovnog turizma? Razmišljate li o uvođenju “kvota posjetitelja“ nekog kulturnog dobra ili prirodnog bogatstva, prakse koju sve više zemalja uvodi?

Zasigurno su to obalna područja i to najviše u ljetnom dijelu godine. Upravo zato kroz niz strateških aktivnosti nastojimo razvijati regionalno uravnoteženiji turizam kroz cijelu godinu. Prvim krovnim Zakonom o turizmu lokalnim i regionalnim vlastima u ruke dajemo alate da na svojim područjima utvrde stanje resursa i potrebe, kao i da na temelju egzaktnih podataka dalje razvijaju turizam. Oni koji budu aktivno sudjelovali u upravljanju turizmom u smjeru održivosti mogu očekivati i financijske potpore za svoje projekte. Nismo razmišljali o ograničavanju broja posjetitelja ili kvotama, ali ćemo omogućiti uvođenje ekološkog turističkog doprinosa koji će biti prihod lokalne vlasti, ali će ga morati namjenski upotrijebiti za smanjivanje otiska turizma.

Što za vas osobno znači održivi turizam? Primjenjujete li neke prakse i osobno na svojim privatnim putovanjima?

Koncept održivog turizma temelji se na zadovoljenju potreba sadašnjih, ali i budućih generacija, kvalitetnom i odgovornom planiranju koje stavlja naglasak na ljude, ali i na očuvanje i vrednovanje svih resursa. Osobno preferiram doživjeti duh lokalne zajednice mjesta kojeg posjećujem, isprobati lokalne specijalitete. Priče i doživljaji koje s putovanja donesete, najdulje se pamte.