“Global greening” ili globalno ozelenjavanje prvi su otkrili Ranga Myneni i njegovi kolege sa Sveučilišta u Bostonu sredinom 1990-ih. Naime, sateliti koji kruže oko Zemlje (MODIS) pružaju podatke visoke rezolucije, pomažući istraživačima da prate što se događa sa Zemljinom vegetacijom.
Danas ima oko dva milijuna kvadratnih kilometara više zelenih površina nego prije 20 godina, što je povećanje od 5 %. Zelene površine su se povećavale u prosjeku za 2,3 % po desetljeću. Zemlje koje su najviše pridonijele ozelenjavanju su Kina (11%), Indija (7%), EU (5%), Kanada (4%), Rusija (4%), Australija (3%), Sjedinjene Američke Države (3%) i Meksiko (2,5%).
“Kina i Indija čine trećinu ozelenjavanja, što je zanimljiv podatak s obzirom na to da se često govori kako ove zemlje provode degradaciju i eksploatiraju prirodne resurse“, rekao je za Warp News glavni autor studije i profesor na Sveučilištu Boston Chi Chen
Znači li to da je u redu sječa šuma? Nikako. Još uvijek postoji velika potreba za zaštitom šuma, posebno prašuma. Ova studija samo pokazuje da ljudskom intervencijom možemo utjecati na Zemljinu vegetaciju u pozitivnom smjeru. Ekosustavi prašuma su kritično važni za našu dobrobit.
Prašume se često nazivaju plućima planeta zbog njihove uloge u apsorpciji ugljičnog dioksida (stakleničkog plina), one stabiliziraju klimu, ključne su za očuvanje biološke raznolikosti, dom su domorodačkim narodima, sprječavaju eroziju tla, riznica su lijekova i hrane i još mnogo toga.
