U vijećnici Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu održana je proslava 100. rođendana najstarijeg živućega šumara u Hrvatskoj Petra Prebježića.

Gospodin Petar ostat će zapamćen po jedino održivoj recepturi za pošumljavanje jer je u svojim krugovima poznat kao najbolji poznavatelj Čorkove prašume/uvale gdje je zabilježio baš svako stablo pored Plitvičkih jezera, čak i ona koja su pala, a i granje – i to u vrijeme kad nije bilo umjetne inteligencije ili dodatne tehnologije.

Prašuma Čorkova uvala nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Nacionalnog Parka Plitvička jezera, na nadmorskoj visini 860 do 1028 m, u zoni bukovo-jelovih šuma. Prostire se na površini od 84 ha. Predstavlja sekundarnu prašumu – razvoj bez ili s neznatnim utjecajem čovjeka. Kako se životni procesi odvijaju nesmetano u njoj su prisutni svi razvojni stadiji svih sastavnica prašumskog ekosustava.

Petar je Čorkovu uvalu snimao od 1957. te je sa svojim kolegama i suradnicima pedantno bilježio položaj svakog stabla, debla i grana što je za šumarsku znanost od presudne važnosti. Rijetke su prašume u Europi, a Čorkova je uvala posebno zahvaljujući Petru Prebježiću, sjajan primjer kako najsitniji detalji mogu oblikovati šumarsku znanost.

„S akademikom Milanom Anićem postavili smo jednu poveću plohu, 100 x 100 metara, unutar Čorkove prašume koju su desetljećima pratili. Petar je već sredinom prošlog stoljeća snimio pozicije svih stabala i to bez GPS-a. Znate li koliko je to mukotrpno, koliko samo morate biti ustrajan i pedantan. On je to morao mjeriti, jer samo je tako bilo moguće detektirati taj izvorni eko sustav. Tako je točno ukazao kako priroda radi. Ogroman je to doprinos znanosti koja usvaja usvaja ta fundamentalna načela. Što je on radio? Samo je kopirao ono što priroda stvara! Ako mislite da je to bio lak posao, varate se. Da bi to bilo relevantno, on je morao znati i detektirati položaj svakog stabla, pa i onog srušenog, granja, pa i lišća“, rekao je Igor Anić, akademik i profesor te predsjednik Hrvatskog šumarskog društva.

Rođendansku čestitku gospodinu Petru uputio je i dekan Šumarskog fakulteta, prof. Josip Margaletic. “Imamo čast zabilježiti jedan prelijepi trenutak, svjedočanstva cijelog života u šumarskoj struci jedne osobe koja danas puni jedno stoljeće. Naš fakultet je star 125 godina, a gospodin Pero slavi stoti rođendan”, poručio je dekan.

A Hrvatsko šumarsko društvo uskoro će proslaviti još jedan okrugli 100. rođendan jer kroz par mjeseci upravo će toliko navršiti Petrov kolega, umirovljeni profesor Vladimir Rajković.

Iz ovoga možemo samo zaključiti da je tajna dugovječnosti itekako povezana s boravkom u prirodi.