Močvarna staništa su područja tla natopljena vodom i utočišta su biološkoj raznolikosti, a mogu se pronaći na svakom kontinentu osim Antarktike. One djeluju poput spužvi koje, ovisno o količini podzemne i površinske vode, otpuštaju ili zadržavaju vodu i zato su izuzetno važne. One kontroliraju poplave, prazne vodene rezerve, zadržavaju i talože nanose te neutraliziraju razne otrove.

Znanstvenici koji rade na zaštiti močvara Venecijanske lagune došli su do saznanja koje nam može pomoći u nastojanjima da smanjimo zagrijavanje Zemlje. Naime, močvarno zemljište oko talijanskog grada Venecije obuhvaća područje od 43 km2, što mu omogućuje da skladišti oko 25% ugljika emitiranog iz brodskog prometa.

Prije 200 godina močvare su pokrivale površinu oko 180 km2, međutim, močvare su se počele smanjivati zbog nedostatka mulja i sedimenta te zbog erozije. Sve je to posljedica s prirodnih fenomena i ljudskog djelovanja. Prema Andrei d’Alpaosu, profesoru geoznanosti sa Sveučilišta u Padovi, ove ranjive ekosustave treba bolje cijeniti i štititi. “Nedostaje svijest o potencijalu ovih sustava za pohranu organskog ugljika što nam može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena”, objašnjava.

Taj potencijal o kojem govori oslanja se na relativno jednostavan proces. Dok rastu, biljke hvataju ugljik iz atmosfere, a zbog izmjene plime i oseke ih more bogato sedimentima preplavljuje. More u tom procesu zatrpava lišće i korijenje u mulj koji se nalazi na dnu, pa tako doslovno možete vidjeti skladištenje ugljika.

U laboratorijima na Sveučilištu u Padovi znanstvenici mogu izračunati koliko je ugljika pohranjeno u različitim močvarnim zonama, pa čak i odrediti njegov izvor. Ono što su otkrili je da postoji velika raznolikost u razinama skladištenja ugljika diljem Venecijanske lagune. Također, došli su do zaključka da slane močvare mogu pohraniti ugljik iz atmosfere 50 puta brže od tropske šume i pritom pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. “Mislim da je njihova uloga podcijenjena. Moramo jasno dati do znanja da su one vrijedan resurs i da ih je bitno sačuvati”, objašnjava Andrea d’Alpaos, profesor geoznanosti na Sveučilištu u Padovi.

Znanstvenici trenutno pokušavaju odrediti koje su vrste biljaka, tla i okolišni uvjeti najbolji za skladištenje ugljika. U međuvremenu, od vitalnog značaja je očuvanje močvara.