Sezona je parenja miševa koji žive u divljini, što ujedno znači da je i vrijeme u kojem je ova vrsta najaktivnija te da trebamo povećati oprez i poduzeti mjere protiv potencijalne zaraze mišjom groznicom.

Radi se o bolesti koja bukti u godinama velike brojnosti glodavaca, što se obično događa nakon prethodno blagih zima. Premda u Hrvatskoj ove godine nismo imali informacija o oboljelima, u susjednim zemljama Srbiji i BiH mediji su već izvještavali o tome da se bolest širi.

“Grad Zagreb jedno je od endemijskih područja mišje groznice u Hrvatskoj, a prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo od 2017. do 2021. godine oboljelo je u Hrvatskoj 955 osoba, od toga 198 u gradu Zagrebu. Osim grada Zagreba, mišja groznica također se pojavljuje u Lici, Slavoniji, Gorskom kotaru i drugim područjima”, rekla je za HRT prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak.

Kako se prenosi? 

Mišja se groznica prenosi putem aerosola ili prašine u kojoj životinje ostavljaju svoje izlučevine. Čovjek se, primjerice, može zaraziti diranjem prljavih ruku oko očiju ili sluznice, a ponekad se to događa i konzumacijom zaražene vode i hrane.

Tko najčešće obolijeva? 

Pod najvećim su rizikom izletnici, poljodjelci, lovci, osobe koje profesionalno ili iz drugih razloga borave u šumskim predjelima te vojnici, ali i ljudi koji žive u gradovima.

Važno je naglasiti da se infekcija ne prenosi među ljudima, stoji na stranicama Pliva zdravlja.

Profesorica Kujundžić Tiljak je naglasila važnost prevencije prilikom čišćenja prostora u kojima su boravili glodavci.

Simptomi

Glavni simptomi bolesti su groznica, pojava krvarenja te oštećenje bubrežne funkcije različite težine. Bolest se najčešće manifestira jedan do dva tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (a vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana).

Bolest počinje naglo, a u početku su jače izraženi opći simptomi s visokom temperaturom te glavoboljom, križoboljom i bolovima u trbuhu. Ponekad dolazi do povraćanja s proljevima, a jedan od tipičnih ranih znakova bolesti je difuzno crvenilo lica i vrata (nalik opeklinama od sunca) koje se javlja u više od 90 posto pacijenata.

Naknadno se mogu razviti znakovi bubrežnog zatajenja kao što su pad krvnog tlaka i oskudno mokrenje, a razvoj točkastog krvarenja na koži i sluznicama slijede krvarenja u ostalim organima.

Cjepivo za ovu bolest još uvijek ne postoji, premda se na njemu radi.

Kako spriječiti širenje bolesti 

Treba se pridržavati određenih mjera za smanjenje i otklanjanje rizika.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je izdao upute za prevenciju ove bolesti. Oni se razlikuju ovisno o tome je li mogućnost zaraze na otvorenom ili u zatvorenom prostoru.

Prevencija na otvorenom

• Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
• Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
• Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
• Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
• Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
• Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
• Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Prevencija u zatvorenom prostoru

• Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
• Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.
• Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima.
• Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 metara od kuće.
• Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
• Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
• Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
• Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
• Nosite gumene rukavice!
• Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens.