Iako kratak po sadržaju, završno priopćenje summita na 25 stranica ponovilo je predanost čelnika G7 postizanju neto nula emisija “najkasnije do 2050.” i “prepolovljavanju naših kolektivnih emisija tijekom dva desetljeća do 2030.” na početnoj razini iz 2010. godine. Zeleni aktivisti također će pozdraviti obvezu “da ćemo sačuvati ili zaštititi barem 30% naše zemlje i oceana do 2030.”
Bilo je i očiglednih nedostataka, posebno što se financiranja tiče, a vlade G7 ponovno nisu uspjele u svom dugogodišnjem obećanju da će zemljama u razvoju isporučivati 100 milijardi dolara godišnje. To bi moglo prekinuti sporazum kad se svjetski čelnici sastanu na klimatskom summitu COP26 UN-a kasnije ove godine. “Čelnici G7 postigli su vjerodostojan napredak u klimatskim akcijama, ali nisu to poduprli s dovoljno financijske moći”, reagirao je Nick Mabey, izvršni direktor E3G, klimatskog think tanka.
G7 je također razočarao jer nije odredio jasan datum “rastanka s ugljenom”, obećavši samo “da će 2030-ih postići nadasve dekarbonizirani elektroenergetski sustav”. EU i Velika Britanija nadale su se da će odrediti ciljni datum negdje 2030-ih, ali su ih SAD i Japan zadržali. Ovaj je tjedan u Bruxellesu zakazano više summita, od kojih su svi imali svoje klimatsko poglavlje: summit NATO-a (14. lipnja), nakon čega slijedi summit EU-Kanada i summit EU-SAD. U svom zajedničkom priopćenju Bruxelles i Washington kažu kako će “dodatno ubrzati prijelaz s nesmanjenog kapaciteta ugljena” i težiti “nadasve dekarboniziranom elektroenergetskom sustavu 2030-ih”. Tamo se ne spominje datum postupnog ukidanja ugljena. Ispostavilo se da je rješavanje ugljena problematično čak i za razvijenu zemlju poput SAD-a. “Fosilna goriva, uključujući ugljen, bit će dio globalne energetske kombinacije u sljedećim desetljećima”, rekao je demokratski senator Joe Manchin u izjavi za New York Times.
To nije dobro za demokrate koji pokušavaju donijeti svoje zelene zakone jer se oslanjaju na Manchina – demokrata iz tipično crvene, ugljenaste države Zapadne Virginije – da će zamahnuti glasovima u Senatu, gdje imaju malu većinu. Predsjednik Joe Biden trebat će svu potporu koju može dobiti za donošenje svog ambicioznog infrastrukturnog paketa i ne može si priuštiti gubitak glasova u Zapadnoj Virginiji. Stoga je morao odstupiti.
Od presudne je važnosti ono što se događa iza zatvorenih vrata u privatnim raspravama između vođa obično najvažnije: sporovi se mogu pokvariti ili riješiti, sporazumi se mogu posredovati ili prekršiti na načine koji možda neće biti odmah vidljivi golim okom. Takva je razočaravajuća stvarnost međunarodnog summita: stvarni se ishodi ponekad skrivaju od pogleda i postaju vidljivi tek unatrag. Što se tiče klime, veliki međunarodni dan summita tek dolazi.
