gradovi naslovna

Porast temperatura na globalnoj razini: Tri europske zemlje nikako nisu spremne za vruće dane

GREEN_300_listici_sredina

Globalno zagrijavanje

Ako se dogodi porast temperatura na globalnoj razini za 1,5ºC, znanstvenici upozoravaju da će zemlje na sjeveru Europe imati problema u rashlađivanju svojih zgrada. Tri europske zemlje mogle bi se naći u nezavidnoj situaciji.

Novo istraživanje sa Sveučilišta u Oxfordu otkrilo je koje će zemlje doživjeti najdramatičniji porast temperatura i toplih dana, koji će zahtijevati metode rashlađivanja životnog prostora, poput prozorskih kapaka, ventilatora ili klima-uređaja.

Nažalost, porast temperatura uslije globalnog zatopljenja, najviše će pogoditi zemlje na sjeveru Eurpe, a  8 od njih 10, kako studija otkriva, bit će s najvećim porastom neugodno vrućih dana. Bez odgovarajućih mjera za održivo hlađenje, doći će do naglog porasta korištenja klimatizacijskih sustava koji gutaju energiju.

globalno zagrijavanje

Ako se za borbu protiv vrućina budu koristila fosilna goriva, tada će se povećavati i emisija stakleničkih plinova i time ubrzati stopa globalnog zatopljenja.

Gdje će biti najveći porast neugodno visokih temperatura?

Ako temperature zraka na globalnoj razini prijeđu 1,5ºC, Irska će biti na vrhu popisa sa 38 posto više dana s neugodno visokim temperaturama. Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo zabilježit će povećanje od 30 posto, dok će Norveška zabilježiti povećanje od 28 posto.

Potom na popisu znanstvenika koji su proveli ovu studiju slijede Finska i Švedska s povećanjem od 28 posto, Austrija će doživjeti porast od 25 posto, a Kanada, Danska i Novi Zeland 24 posto.

Zgrade u sjevernoj Europi nisu projektirane za visoke temperature

“Sjevernoeuropske zemlje zahtijevat će opsežnu prilagodbu na porast temperatura”, smatra suvoditeljica stduije dr. Nicole Miranda.

Ističe da su unatrag nekoliko godina u Ujedinjenom Kraljevstvu već zabilježene drastične promjene u klimi, a veliku temperaturnu razliku u odnosu na prethodne godine stanovniištvo je osjetilo tijekom rekordnih toplinskih valova 2022. godine.

Ekstremne vrućine donose rizik od dehidracije, iscrpljenosti, pa čak i smrti – posebno kod ranjivih populacija poput starijih osoba ili osoba s invaliditetom. Stoga, smatraju znanstvenici koji su radili na ovoj studiji, “Zdravstveni je i ekonomski imperativ da se pripremimo za još više temperature i više vrućih dana u godini”, dodaje Miranda.

Dio problema je u tome što su zgrade u sjevernoj Europi sagrađene da zadrže toplinu tijekom zime, ali ne i da zadržavaju hladnoću tijekom ljetnih mjeseci.

“Upravo sada, tijekom zadnjih toplinskih valova, primijećeno je kako se zgrade u zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, ponašaju kao staklenici – nema vanjske zaštite od sunca u zgradama,  nema prirodne ventilacije niti stropnih ventilatora.

Prema cijeloj studiji, Švicarska, Engleska i Norveška “opasno su nespremne” rashladiti svoje stanovništvo ako svijet premaši globalni porast temperature od 1,5ºC, kao što se predviđa.

PHOTOS BY: Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.