Ekstremni vremenski uvjeti odnijeli su u Europi oko 195.000 života od 1980. godine pa naovamo, pokazuju to podatci koje je objavila Europska agencija za okoliš (EEA) koja je ujedno pozvala na pokretanje novih mjera.

“Ekstremni vremenski i klimatski događaji prouzročili su ekonomske gubitke procijenjene na 560 milijardi eura u EU između 1980. i 2021., od čega je samo 170 milijardi eura (30 posto) bilo osigurano”, navode u objavi.

Značajan je to porast u odnosu na prethodne statistike koje je objavljivala EEA. Točnije, u razdoblju 1980.-2020. ekstremne vremenske neprilike odnijele su 142.000 života, a materijalna šteta iznosila je gotovo 50 milijardi eura.

Toplinski valovi 

U novom izvješću navodi se da toplinski valovi uzrokuju 81 posto smrtnih slučajeva i 15 posto financijske štete na području Europe.

No, do značajnije promjene u broju smrtnih slučajeva došlo je zbog promjena u metodologiji koju koriste Njemačka i Francuska, objasnili su.

“Kako bismo izbjegli nove žrtve, hitno moramo prijeći s reakcija na ekstremne vremenske prilike… na proaktivnu pripremu”, rekla je za AFP Aleksandra Kazmierczak, stručnjakinja EEA.

Obilježeno opetovanim toplinskim valovima, u ljeto 2022. godine, koje još uvijek nije uključeno u statistike, zabilježen je veći broj smrtnih slučajeva od uobičajenog.

Požari, suše i klimatske promjene

Klimatski modeli predviđaju dulje, intenzivnije i češće ekstremne toplinske valove, koji moraju prisiliti Europu da djeluje kako bi zaštitila svoju stariju populaciju, osjetljivu na visoke temperature.

Na tlu, klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem povećale su vjerojatnost suše pet do šest puta u 2022. godini, u kojoj su šumski požari zahvatili više nego dvostruko veće područje u usporedbi s posljednjim godinama, navodi se u izvješću EEA.