Klima jučer, danas i sutra: Što možemo naučiti od recentnih klimatskih promjena za bolje sutra?

GREEN_300_listici_sredina

Sat odavno otkucava

Klimatske promjene izazvale su krizu bez presedana u ljudskoj povijesti. Posljednjih godina počeli smo doživljavati ono što je znanost najavljivala prije nekoliko desetljeća. Kada ćemo konačno početi reagirati?

Ova i prošla godina bile su dvije od tri najtoplije godine na Zemlji od kada imamo regularna, standardizirana mjerenja temperature zraka, a to je između 150 do 300 godina, ovisno što uvažavamo i kako računamo. Sjeverna hemisfera brže se zagrijava od južne jer ima više kopna i relativno manje oceana; voda ima veći toplinski kapacitet nego “prosječno” tlo. Stoga voda, tj. oceani i mora imaju dulje “pamćenje” nego kopno.

Slijedi kratki pregled vremena i klime; moraju ići zajedno jer je samo pitanje načina računanja srednjaka i viših statističkih momenata (standardne devijacije, zakrivljenosti raspodjele, spljoštenosti, definicije ekstrema, itd.).

Događa se da su izviješća o meteo-stradanjima pet puta jača i češća nego prije 50 godina. Naravno, dio tome pridonosi i informatika, mobiteli, itd. Međutim, glavni su doprinosi tome aktualne klimatske promjene. Pratili smo nedavnu tešku poplavu i nestanak oko 200 ljudi u Njemačkoj. Amerika i Azija bilježe sve veće štete od tropskih oluja (ove, kad prijeđu određenu kategoriju, nazivaju se uraganima ili tajfunima). To je izravna posljedica zagrijavanja oceana. Ne zna se još koliko će se promijeniti putanje tih oluja kad dođu na obalu i putuju dalje po kopnu. Prema NOAA agenciji, srpanj 2021. bio je najtopliji mjesec na Zemlji od kada postoje standardna mjerenja. Naime, prosjek za prošlo stoljeće je 15,8 C, a taj zadnji srpanj bio je čak 0,93 C topliji od relevantnog prosjeka.

Prije samo 10-ak godina trebao sam uvjeravati neke od uvaženih domaćih znanstvenika da nam recentne klimatske promjene “sjede“ odavno na vratu, da trebamo učiti o tome, ublažavati ih i prilagođavati im se koliko god možemo. Većina biljaka nema priliku to poduzeti, kao i neke životinje – jer su brzine promjena, tj. akceleracija promjene toliko jake da im je to nepodnošljivo. Naravno da su i prije postojale klimatske promjene, o tome se zna iz geologije, ali brzina promjena nije bila nadmašena barem zadnjih milijun godina. Evo jedan primjer: zašto je Skandinavija plodnija i toplija od Kanade i Sibira, a na sličnoj su zemljopisnoj širini? Golfska struja je razlog tome. Međutim, ta struja, zajedno s topljenjem Arktika i kidanja ledenjaka s Grenlanda mogu uskoro prestati dovoditi toplinu u Skandinaviju. U tom slučaju, Skandinavija postaje kao Aljaska. Svakom je jasno da će to imati duboke posljedice na klimu u ostatku Europe jer to su dugotrajni procesi, s tromošću i dugim pamćenjem. Inače, Golfska struja je samo važan dio cirkulacije u Atlantiku, meridionalnog prekretanja oceana k Americi.
Gdje je tome kraj, gdje je tzv. kritična točka kad kvantiteta prelazi u kvalitetu? – Ne zna se točno, što se klime tiče, ali nelinearni modeli sugeriraju da smo blizu toj točci. Radio sam mjerenja, modeliranje i stvarao teorijske modele i imam respekta prema svakom pristupu i zato se usudim tako govoriti.

Pitanje je kada će čovječanstvo početi reagirati ispravno? Mislim da političare, ekonomiste i pravnike treba “pritisnuti”; jer njihove odluke se baziraju najčešće za ostvarenje što većega profita i vlastitih interesa. Nažalost, malo mare za zajednicu kojoj bi trebali služiti. Mišljenja sam da su dobrobiti našoj civilizaciji u povijesti najviše doprinijeli znanstvenici, pisci, pjesnici, svećenici i umjetnici. A mi to tako često ignoriramo….

PHOTOS BY: Unsplash, Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.