jeremy-bezanger-ls94iFAQerE-unsplash

Zabrinjavajući rezultati istraživanja: “Himalajski ledenjaci tope se iznimnom brzinom”

GREEN_300_listici_sredina

Ozbiljna prijetnja lokalnom stanovništvu

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Ubrzano otapanje himalajskih ledenjaka ugrožava opskrbu vodom milijuna ljudi u Aziji, upozorava novo istraživanje.

Studija, koju je vodilo Sveučilište u Leedsu, zaključuje da su tijekom posljednjih desetljeća himalajski glečeri gubili led deset puta brže  nego u prosjeku od posljednje velike ekspanzije ledenjaka prije 400-700 godina, razdoblja poznatog kao Malo ledeno doba. Studija također otkriva da se himalajski ledenjaci smanjuju mnogo brže od ledenjaka u drugim dijelovima svijeta, a stopu gubitka istraživači opisuju kao “izuzetnu”. U radu, koji je objavljen u Scientific Reports, napravljena je rekonstrukcija veličine i ledenih površina 14.798 himalajskih ledenjaka tijekom Malog ledenog doba. Istraživači su izračunali da su ledenjaci izgubili oko 40 posto svoje površine smanjivši se s vrha od 28.000 km2 na oko 19.600 km2 danas. Tijekom tog razdoblja također su izgubili između 390 km3 i 586 km3 leda što je ekvivalent cjelokupnog leda koji se danas nalazi u srednjoeuropskim Alpama, Kavkazu i Skandinaviji zajedno.

Voda oslobođena tim topljenjem podigla je razinu mora diljem svijeta za između 0,92 mm i 1,38 mm, izračunao je tim. “Naši nalazi jasno pokazuju da se led sada gubi s himalajskih gledenjaka brzinom koja je najmanje deset puta veća od prosječne stope u prošlosti stoljeća. Ovo ubrzanje u stopi gubitka pojavilo se tek u posljednjih nekoliko desetljeća i podudara se s klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem”, rekao je doktor Jonathan Carrivick, dopisni autor i zamjenik voditelja Geografske škole Sveučilišta u Leedsu. Himalajski planinski lanac dom je treće najveće količine ledenjačkog leda na svijetu, nakon Antarktika i Arktika, i često se naziva “Treći pol”. Ubrzanje topljenja himalajskih ledenjaka ima značajne implikacije za stotine milijuna ljudi koji za hranu i energiju ovise o glavnim riječnim sustavima Azije. Ove rijeke uključuju Brahmaputru, Ganges i Ind.

Tim je koristio satelitske slike i digitalne modele nadmorske visine kako bi napravio obrise opsega ledenjaka prije 400-700 godina i ‘rekonstruirao’ površinu leda. Satelitske slike otkrile su grebene koji označavaju granice nekadašnjeg ledenjaka, a istraživači su koristili geometriju tih grebena da procijene opseg nekadašnjeg ledenjaka i visinu ledene površine. Uspoređujući rekonstrukciju ledenjaka s sadašnjim ledenjakom, odredio se volumen, a time i gubitak mase između malog ledenog doba i sada. Himalajski ledenjaci općenito brže gube masu u istočnim regijama zauzimajući istočni Nepal i Butan sjeverno od glavne podjele. Studija sugerira da je ova varijacija vjerojatno posljedica razlika u geografskim značajkama s dvije strane planinskog lanca i njihove interakcije s atmosferom što rezultira različitim vremenskim obrascima. Himalajski glečeri također opadaju brže tamo gdje završavaju u jezerima, koja imaju nekoliko učinaka zagrijavanja, a ne tamo gdje završavaju na kopnu. Broj i veličina ovih jezera se povećava pa se može očekivati ​​nastavak ubrzanja gubitka mase.

Također, ledenjaci koji imaju značajne količine prirodnog otpada na svojim površinama također brže gube masu. Oni su pridonijeli oko 46,5% ukupnog gubitka volumena unatoč tome što su činili samo oko 7,5% ukupnog broja ledenjaka. “Iako moramo hitno djelovati kako bismo smanjili i ublažili utjecaj klimatskih promjena koje je stvorio čovjek na glečere i rijeke koje se napajaju otopljenom vodom, modeliranje tog utjecaja na ledenjake također mora uzeti u obzir ulogu čimbenika kao što su jezera i krhotine”, izjavio je za strane medije dr. Carrivick.  Koautor studije dr. Simon Cook, viši predavač geografije i znanosti o okolišu na Sveučilištu Dundee, rekao je da ljudi u regiji već vide promjene koje su izvan bilo čega čemu su svjedočili stoljećima. “Ovo istraživanje je samo posljednja potvrda da se te promjene ubrzavaju i da će imati značajan utjecaj na tamošnje nacije i regije”, zaključio je.

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Više s Green.hr

Jedan je od najpopularnijih drogerijskih make up brendova lansirao prvu održivu liniju šminke

Noviteti za vašu kozmetičku torbicu

Prva takva u svijetu: Ovo je ‘veganska violina’ izrađena bez životinjskih proizvoda

U radionici Padraiga O’Dubhlaoidha, irskog majstor za violine, stvoren je prvi svjetski set veganskih tijela za violinu koji su ikada bili certificirani i registrirani s kultnim veganskim zaštitnim znakom The Vegan Society. Projekt je nastao tijekom prvih mjeseci lockdowna kao kulminacija Padraigovog 40-godišnjeg iskustva i napora da u svoje instrumente uvede što održivije materijale. “S obzirom da se …

Stručnjaci upozoravaju: “Više zaštićenih područja neće spasiti bioraznolikost”

Plan nema sve što je potrebno

Eko-radionice s daškom svjetske graditeljske povijesti u Varaždinu

Stara tehnika koju treba oživjeti

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2022 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.