Klimatska kriza već sada proizvodi ozbiljnije izravne i neizravne učinke na zdravlje. Upravo zbog toga, potreban nam je isti pristup rješavanju klimatskih promjena kao i kad smo se svi borili protiv pandemije COVID-19. U suprotnom, zdravlje ljudi će u narednim godinama biti sve ugroženije. U nastavku pročitajte neke od načina kako klimatske promjene već sada utječu na ljudsko tijelo.

Toplina utječe na rad srca

Toplinski valovi postat će sve češći tijekom sljedećih 20 godina. Porast prosječne Zemljine temperature uzrokuje smrtonosne toplinske valove i šumske požare, a utvrđeno je da ekstremne temperature uzrokuju 5 milijuna smrtnih slučajeva svake godine. Kad su temperature više, srce mora pumpati jače i brže kako bi preraspodijelilo i povećalo dotok krvi. Osobe sa srčanim bolestima posebno su izloženi riziku od zatajenja srca i toplinskog udara tijekom velikih vrućina koje uzrokuju dodatni stres.

Poremećaj spavanja

Novo istraživanje koje je vodio Kelton Minor, profesor u Centru za znanost o društvenim podacima Sveučilišta u Kopenhagenu, otkriva kako porast temperature uzrokovane klimatskim promjenama značajno smanjuju kvalitetu sna. U istraživanju je sudjelovalo 47.000 ispitanika iz 68 zemalja koji su nosili narukvice za praćenje spavanja. “San je vrijeme kada se naša tijela obnavljaju i popravljaju”, kaže Minor za Euronews Green. “To je važno za naše funkcioniranje tijekom dana, ali i za našu mentalno zdravlje.”

Tim istraživača je otkrio kako “u noćima toplijim od prosjeka, ljudi spavaju manje“. Zbog smanjenja razdoblja spavanja tijekom duljeg vremena, ljudi se mogu razboljeti. “Iako su svi izloženi povećanju temperatura, nisu svi jednako ugroženi. To znači da su neke skupine u nepovoljnijem položaju ili su osjetljivije na toplinu, poput starijih ljudi ili ljudi u zemljama s nižim prihodima”, objašnjava.

Problemi dišnog sustava

Ozon je plin koji se prirodno nalazi u gornjim slojevima Zemljine atmosfere i pruža zaštitu od sunčevih ultraljubičastih zraka. Prizemni ozon, koji je opasan za naše zdravlje, nastaje kada ga emitiraju umjetni izvori (zagađivači), poput automobila ili kemijskih postrojenja, u prisutnosti sunčeve svjetlosti. 

Utvrđeno je da povećane razine ozona i aerosola u zraku dovode do smanjene funkcije pluća, osobito ako je osoba izložena visokoj razini onečišćenja zraka u djetinjstvu. Glavni problemi koji proizlaze iz onečišćenja zraka su: astma, rinosinusitis, kronična opstruktivna plućna bolest i infekcije dišnog sustava. U neuobičajeno vrućim danima, razine ozona mogu doseći nezdrave razine. To može dovesti do kašlja ili čak otežanog disanja i povećanja učestalosti napadaja astme.

Oštećenje bubrega i pogoršanje alergija

Dehidracija uslijed izlaganja toplini može oštetiti bubrege koji čiste toksine iz našeg tijela zahvaljujući vodi koju unosimo u organizam. Dehidracija može dovesti do bubrežnih kamenaca.

Porast količine CO2 u zraku utječe na stvaranje veće količine peludi. Taj rast kod nekih osoba može dovesti do pogoršanja simptoma alergije kao što su kihanje, kašalj, svrbež očiju, glavobolja i slično.

Oštećenje srčane cirkulacije

Studija iz 2018. koja je provedena u Londonu pokazala je da udisanjem onečišćenog zraka čestice ulaze u krvotok i čine krv ljepljivom, a kao posljedica toga srce radi ubrzano. Konačno, to može dovesti do promjena strukture srca, tako da donje dvije komore postaju veće i proširene, što je promjena koja se često vidi u ranim fazama zatajenja srca.

Neplodnost

Dr. Gareth Nye, profesor anatomije i fiziologije na Sveučilištu Chester u Velikoj Britaniji, istražuje utjecaj onečišćenja zraka na plodnost. Proveo je istraživanje na 18.000 parova u Kini i otkrio da oni koji žive na područjima gdje su veće razine onečišćenja imaju 20 posto veći rizik od neplodnosti.

Pothranjenost

Kako se temperature povećavaju, raste i nestašica hrane. To se najjasnije vidi u zajednicama čiji život ovisi o poljoprivredi i ribarstvu. Promjena klime, porast temperature oceana i ekstremni vremenski događaji pridonose ozbiljnoj pothranjenosti u svijetu. Pothranjenost dovodi do raznih zdravstvenih komplikacija, poput bolesti srca, raka, dijabetesa i poremećaja rasta. U razvijenim zemljama, nestašica hrane uzrokovana klimatskim promjenama utjecat će na porast cijena hrane, kao što već i vidimo.

Mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje također može biti ugroženo zbog klimatskih promjena. Nakon globalnih katastrofa poput šumskih požara, poplava ili uragana, problemi s mentalnim zdravljem se pogoršavaju. Primjerice, uragan Katrina je jedna od najgorih katastrofa u američkoj povijesti koja je dogodila 2005. godine. Tada je utvrđeno da je najmanje 90 posto od 8000 pacijenata liječenih nakon Katrine patilo od osjećaja tjeskobe nakon oluje.

Ekološka anksioznost također je u porastu, posebno među mladima koji se osjećaju zastrašeni izgledima svog budućeg svijeta. Globalna studija objavljena 2021. pokazala je da se 60 posto od 10 000 mladih ljudi osjeća vrlo ili izrazito zabrinuto zbog klimatskih promjena. 56 posto ih je reklo da misle da je čovječanstvo osuđeno na propast. “Osjećali su da njihova budućnost ne može biti pozitivna, ali ne mogu ništa učiniti u vezi s tim”, rekao je Steve Simpson, profesor biologije mora i globalnih promjena na Sveučilištu Bristol.

Što možemo poduzeti?

Kako postajemo sve svjesniji utjecaja klimatskih promjena na naše zdravlje, postoji nada da će se poduzeti mjere kojima možemo napraviti zaokret i promijeniti trenutna predviđanja budućnosti. Ali bez hitnog djelovanja, klimatske promjene i dalje će negativno utjecati na ljudsko zdravlje, a sudbina budućih generacija bit će upitna. Zbog toga je Pariški sporazum izuzetno važan, kao i akcije koje se moraju provoditi na svim razinama. Zelena politika, kao i zelena tranzicija na obnovljive izvore energije, regenerativna poljoprivreda, promjene svakodnevnih navika neke su od mjera koje uvelike mogu utjecati na to kako će se klima nastaviti mijenjati.