Prema dostupnom prognostičkom materijalu, i ovo će ljeto biti iznadprosječno toplo (prosjek 1981.-2010.) uz vrlo veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom je u srpnju i kolovozu moguće i veće pozitivno odstupanje od prosjeka, kako maksimalne, tako i minimalne temperature zraka. Stoga se može reći da će vjerojatno tijekom ljeta biti pojave toplinskih valova – niza dana kada vrućina može utjecati na zdravlje, ali se ne može prognozirati koliko će oni trajati ni kada će se dogoditi. Rizik od pojave toplinskih valova povećava i dosadašnja suša (u razdoblju od siječnja do travnja ove godine u mnogim je krajevima zabilježen manjak oborine). S druge strane, to ne znači da neće biti kraćih osvježenja, odnosno razdoblja s temperaturom oko klimatološkog prosjeka ili čak nižom od njega. Naravno, opet se na sezonskoj skali ne može reći točno kada će se to dogoditi, pa za takvu informaciju treba pratiti prognoze za kraće vremensko razdoblje, najbolje do nekoliko dana unaprijed.

Prognoza količine oborine općenito, a osobito na sezonskoj skali, mnogo je složenija od prognoze temperature pa je i pouzdanost manja. Dakle, što se oborina tiče, izgledno je da će ljetna sezona biti suša od prosjeka, a vjerojatnost za ostvarenje prognoze je umjerena do velika. Pritom je osobito u srpnju povećana vjerojatnost za manjak oborina. Kako su ljeti pljuskovite oborine najčešće, tako se i ovog ljeta očekuju lokalni pljuskovi koji mjestimice mogu biti i obilniji/izraženiji, pa će i manjak oborine, barem lokalno, vjerojatno biti umanjen. Treba imati na umu da su mjesečne količine oborine osobito u Dalmaciji male (npr. 20 do 30 mm), pa se može dogoditi da s jednim izraženim pljuskom padne količina kiše usporediva s tjednim ili čak mjesečnim srednjakom. I za prognozu ovakvih pojava tijekom ljeta valja pratiti prognoze za jedan ili dva dana unaprijed te upozorenja na opasne vremenske pojave jer i lokalni faktori kao što su orografija i blizina mora mogu uvelike utjecati na razvoj vremenskih prilika.