Tek 20 posto vegana smatra da je etički ispravno konzumirati med, prenosi portal Vegnews.

Oni uspoređuju komercijalnu industriju meda s industrijom mliječnih proizvoda.

“Ljudi eksploatiraju i krave i pčele već 9 tisuća godina. Poput krava, pčele nisu autohtona vrsta na brojnim mjestima u svijetu, već su uvezene radi biznisa”, piše ovaj portal.

Medonosne pčele se, nastavljaju, oplođuju na umjetan način, a u nekim dijelovima svijeta ih i ubijaju prije zime jer je to jeftinije nego ih hraniti.

Umjetni uvjeti

S njima se slažu i stručnjaci s domaćeg portala Vegan.hr.

“Kod masovne proizvodnje meda, pčele se umjetno razmnožavaju i žive zarobljene u lažnim kolonijama. Spomenuti proces sličan je uzgoju bilo kojih drugih životinja, kao što je uzgoj krava, pilića ili svinja. U takvim, teškim uvjetima, pčele često stradavaju. U konačnici, pčelari im uklanjaju i sav med iz košnice, a za pčele se tada otvaraju dvije mogućnosti. One ugibaju ili ih pčelari prehranjuju zamjenskom hranom u obliku šećera”, tumače.

Šećerom se hrane kako bi preživjele zimu, a on negativno utječe na njihovo zdravlje, nastavljaju. Najpovoljnija i najprirodnija hrana za preživljavanje pčela njihov je proizvod za kojeg su teško radile tijekom cijele godine- med, a koji im se oduzima. Konzumiranjem šećera pčele pate, obolijevaju te u konačnici velik broj njih i ugiba.

Alternative?

Objašnjavaju i kako pčele brane svoj med, zbog čega pčelari moraju raditi u zaštitnim odijelima.

Neki se pčelari, pak, drže etičkih načela i pčelama ostavljaju dovoljno njihove hrane.

S druge, pak, strane, postoji i cijeli niz alternativa medu koje su biljnoga porijekla, a neke od njih su javorov sirup, agavin sirup, slad žitarica (rižin ili ječmeni slad), kokosov šećer, brezin šećer…