Snažna tuča je jučer pogodila brojne dijelove Hrvatske, a ovoj vremenskoj nepogodi svjedočimo sve češće. Led veličine oraha uništavao je krovove i polja, a vjetar je rušio stabla.
Stoga smo istražili je li i kako je tuča povezana s klimatskim promjenama.
Pojava koja ponekad uništava imovinu, ali – još važnije – usjeve, nije nužno češća zbog globalnog zatopljenja, ali je jača, zaključili su znanstvenici.
Povezanost postoji
U članku iz 2021. objavljenom u časopisu Nature su stručnjaci Sveučilišta u Bernu, Sveučilišta Novog Južnog Walesa i Instituta za tehnologiju Karlsruhe istraživali utjecaj klimatskih promjena na oluje s tučom, prenosi Euronews.
“Očekuje se da će se jačina tuče u većini regija povećati s klimatskim promjenama”, zaključili su.
Pa, što kaže znanost koja stoji iza tog zaključka?
Tijekom grmljavinske oluje uzlazni vjetar nosi kapljice vode u atmosferu. Kada je zrak dovoljno hladan, te se kapi smrzavaju.
Kako se vlaga iz zraka skuplja na vanjskoj strani smrznutih kapljica, one postaju veće. Kamen će nastaviti rasti sve dok ga uzlazna struja koja ga drži više ne može podupirati.
Ako je u zraku puno vlage, a vjetar koji je zadržava je vrlo jak, zrno tuče će narasti.
Klimatske promjene čine ove uvjete vjerojatnijim jer topliji zrak sadrži više vodene pare. Snažne oluje – sa snažnim uzlaznim strujama – također postaju vjerojatnije kako se vremenski obrasci mijenjaju.
Iako talište – temperaturna visina na kojoj se tuča počinje topiti prije nego što udari o tlo – raste kako se zemlja zagrijava, to ne sprječava pojavu divovske tuče. Dok će se manji grumeni rastopiti u kiši, veliki kamenje padaju brže i ne otapaju se prije no što stignu na zemlju.
Europa je ugrožena
“Kao rezultat antropogenog zagrijavanja, općenito se očekuje da će se niska razina vlage i konvektivna nestabilnost [sposobnost zračne mase da se odupre vertikalnom gibanju] povećati, povećavajući vjerojatnost oluje s tučom i omogućujući stvaranje većih zrna tuče”, upozorava studija.
Iako će klimatske promjene vjerojatno povećati zrna tuče, neće nužno povećati učestalost oluja s tučom – barem ne posvuda.
To je zato što je za formiranje oluje s tučom potreban određeni skup uvjeta.
Kao i vlažna okolina i jaki vjetrovi, oni zahtijevaju posebnu vrstu vremenske fronte: tuča uspijeva u područjima s toplim, vlažnim površinskim zrakom ispod hladnog suhog zraka.
Meteorolozi su radili procjene toga gdje bi oluje mogle postati češće ili rjeđe.
“Promatranja i modeliranje dovode do općeg očekivanja da će se učestalost tuče povećati u Australiji i Europi, ali smanjiti u istočnoj Aziji i Sjevernoj Americi”, pišu autori studije.
