Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su Zakon o obnovi prirode, jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Europske unije.
Riječ je o Zakonu kojim se sve članice Europske unije obvezuju na povećanje postotka zaštićenih prirodnih staništa i vrsta – najmanje 20% staništa do 2030. godine te na veća ulaganja u zaštitu i obnovu prirode. Paralelno, taj je Zakon snažno podijelio lijeve i desne eurozastupnike.
Među protivnicima novog zakona bila je Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) iz koje su poručili kako je podrška novom zakonu protivna interesima hrvatskog sela i poljoprivrede ribarstva i proizvodnje hrane. Zbog toga su apelirali na hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu te da glasom protiv ovog Zakona daju doprinos i podršku očuvanju hrvatske poljoprivrede i ribarstva.
Tijesna većina
Eurozastupnici su prvo glasali o tome hoće li odbaciti Komisijin prijedlog u cijelosti. Tijesnom većinom, njih 324 glasalo je protiv odbacivanja prijedloga, dok je njih 312 podržalo odbijanje. Suzdržanih je bilo 12.
Prijedlog Komisije u konačnici je prihvaćen s 336 glasova za, 300 protiv te s 13 suzdržanih.
Ipak, usvojen je slabiji tekst od izvornog prijedloga Komisije, što je u suprotnošću s hitnom akcijom zbog klimatske krize i sve većeg gubitka bioraznolikosti, upozoravaju aktivisti.
‘Dobro za očuvanje prirode’
Iz Svjetskog fonda za prirodu (WWF Adria) poručili su kako je postignut cilj. Zakon o obnovi prirode izglasan je, tvrde, unatoč kampanji dezinformacija koju su proveli konzervativni i desničarski političari te lobiji za poljoprivredu i ribarstvo s ciljem povlačenja tog zakona.
“Zastupnici u Europskom parlamentu danas su napravili dobro za očuvanje prirode! Zahvalni smo svim pojedincima koji su dali svoju podršku kroz milijune poruka poslanih parlamentarcima tijekom posljednjih mjeseci. Sigurni smo da je ta golema potpora javnosti, znanstvene zajednice i naprednih kompanija, potaknula brojne parlamentarce da danas daju svoj glas”, rekla je Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
