S obzirom na razvoj tehnologije, jedan od gorućih ekoloških problema je i elektronički otpad koji se, prema najnovijem UN-ovu izvješću Global e-Waste Monitor, nakuplja znatno brže negoli se reciklira. Tijekom 2022. godine generirano je čak 62 milijuna tona e-otpada, od čega je samo 22,3% pravilno reciklirano. Pritom, kako ističu u izvješću, nije iskorištena velika količina vrijednih resursa, odnosno, ako bi se to preračunalo u novac, riječ je o gubitku od gotovo 62 milijarde dolara.
Ozbilljna prijetnja ljudskom zdravlju i okolišu
Riječ je o elektroničkom otpadu poput odbačenih televizora, kompjutora ili mobitela, a kako trenutno statistike govore, ovaj će problem biti globalno sve veći pa u UN-u smatraju da države trebaju uložiti dodatne napore za recikliranje ove vrste otpada.
No, prema izvješću, unatrag nekoliko godina bilježi se na godišnjoj razini porast e-otpada od 2,6 milijuna tona, a prognoze su da će se do 2030. godine generirati čak 82 milijuna tona. E-otpad, definiran kao bilo koji odbačeni proizvod s utikačem ili baterijom, sadrži toksične aditive i opasne tvari, uključujući živu, što predstavlja ozbiljne prijetnje ljudskom zdravlju i dobrobiti okoliša.
Zašto su brojke tako zabrinjavajuće?
Na jednoj strani vage nalaze se čimbenici koji uzrokuju brojnost elektroničkih proizvoda – to su brzi tehnološki napredak, viša stopa potrošnje, ograničena mogućnost popravka proizvoda, kraći životni vijek te potražnja za novijim dizajnima. Dok, s druge strane, u većini zemalja još uvijek nije razvijena infrastruktura koja bi mogla svim e-otpadom pravilno gospodariti.
Ovaj složeni niz izazova ističe hitnu potrebu za integriranim rješenjima koja obuhvaćaju tehnološku inovaciju, reformu politike i angažman zajednice kako bi se pojačali globalni napori recikliranja e-otpada. Kao odgovor na ove izazove, u izvješću se zagovara holistički pristup koji naglašava ne samo ekonomske i okolišne prednosti pojačanog recikliranja e-otpada, već i kritičnu važnost smanjenja njegova generiranja na samom izvoru.
U UN-ovu izvješću, kao jedna od najslabijih točaka upravljanja e-otpadom, navodi se neučinkovitost kod odvajanja vrijednih materijala iz e-otpada, što predstavlja ekonomski gubitak, ali i iskorištavanje novih vrijednih resursa u samom procesu proizvodnje.
Dok se suočavamo sa složenošću izazova e-otpada, izvješće poziva na kolektivnu akciju državnih politika, industrijskih lidera, istraživača i potrošača kako bi se zauzeo posve novi stav prema potrošnji elektroničkih proizvoda i upravljanju otpadom. Kroz inovativna rješenja, strateška partnerstva i kampanje, kojima bi se osvještavala javnost, može se ostvariti značajan napredak prema budućnosti u kojoj elektronički otpad više ne predstavlja prijetnju našem planetu i našem zdravlju.
