Indijska letjelica koja je sletjela na južni pol Mjeseca potvrdila je prisustvo sumpora na tom području, objavila je Indijska svemirska istraživačka organizacija (ISRO).

“Instrument za spektroskopiju laserski induciranom plazmom (LIBS) na roveru Chandrayaan-3 je proveo prva in situ (na nepromijenjenom položaju) mjerenja kemijskog sastava lunarne površine blizu južnog pola ikad”, stoji u priopćenju ISRO-a.

“Ova in situ mjerenja potvrđuju nedvojbeno prisustvo sumpora u području, nešto što nije bilo moguće instrumentima u orbiterima”, ističe se u priopćenju.

Aluminij, kisik, željezo…

Osim toga, potvrdili su prisutnost aluminija, kalcija, titanija, željeza i kroma, a dodatna mjerenja pokazuju prisustvo mangana, kisika i silicija

Podsjetimo, Indija je prošli tjedan postala prva zemlja koja je uspjela spustiti letjelicu na ovo područje te četvrta zemlja koja je uopće sletjela na Mjesec.

Gromoglasan pljesak prolomio se tada središtem Indijske organizacije za istraživanje svemira  u kojoj je više stotina ljudi promatralo podatke na ekranu koji su prikazivali cijeli postupak.

Njihova misija Chandrayaan-3 krenula je sredinom srpnja i cilj joj je što više saznati o gotovo neistraženoj južnoj strani Mjeseca.

Tročlana posada

Rover Pragyan, što na sanskrtu znači mudrost, ima šest kotača i za pogon koristi Sunčevu energiju, a tijekom dva tjedna će se polagano kretati južnim polom i odašiljati slike i znanstvene podatke.

ISRO do iduće godine planira poslati tročlanu posadu u Zemljinu orbitu.

Također, planira zajedničku misiju s Japanom radi slanja druge sonde na Mjesec do 2025. i misiju do Venerine orbite u iduće dvije godine.

Niti jedna zemlja nije meko sletjela na južni pol Mjeseca. Neravan teren to je otežavao,  ali nagrada otkrića vodenog leda mogla bi biti povijesna: vjeruje se da bi se mogla koristiti za vađenje goriva i kisika, kao i za pitku vodu.