Hoćemo li zbog klimatskih promjena uskoro ostati bez umjetnosti stare tisućama godina?!

GREEN_300_listici_sredina

Ozbiljna ugroza stijenske umjetnosti

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Prema najnovijim istraživanjima uskoro bi svijet mogao ostati bez vrijednih crteža na pećinama starim i preko 60 tisuća godina. Zbog požara, poplava i konstantnih razornih ciklona arheolozi iz Australije ozbiljno upozoravaju kako aboridžinsko crtanje u stijenama ozbiljno nestaje.

Još od razdoblja paleolitika pećine i stijene na mnogim dijelovima svijeta krase crteži poznati kao petroglifi i piktogrami. Urezani, oslikani s raznim motivima dio su tzv. stijenske umjetnosti koja se stvarala iz različitih razloga; magijskih, religijskih, kao i oznaka teritorija ili markacija putova, ili samo kao ukras.  Najstariji primjeri slika na stijeni datirani prije 60 000 godina otkriveni su na pripećku u Arnhemovoj zemlji u sjevernoj Australiji, no daleko su mnogobrojniji radovi nastali tijekom gornjega paleolitika po špiljama Europe, Afrike i Azije, a nešto poslije i Sjeverne i Južne Amerike. Sve su češće ovi povijesno važni umjetnički dokumenti izloženi oštećenjima i to uzrokovanim klimatskim promjenama pa se postavlja pitanje hoće li nas vrijeme u kojem živimo dovesti do toga da će tisućama godina stara umjetnost nestati?

Poplave, požari, erozija, razina mora, globalna zatopljenja samo su neke od posljedica klimatskih promjena uslijed kojeg postoji opasnost kako bi svijet mogao ostati bez vrijedne riznice pećinske umjetnosti, a zbog nepopravljive štete ozbiljnu zabrinutost iskazali su i arheolozi na sveučilištu Flinders. “Vremenski ekstremi već su oštetili specifična umjetnička djela starosjedilačkog stanovništva”, istaknuli su arheolozi koji strahuju od nestanka aboridžinske kulture.

Stručnjaci su podsjetili i na snažni ciklon Monica koji je pogodio dio područja Australije 2006. godine ostavljajući za sobom višemilijunsku štetu, a na udaru vjetrova brzine i do 350 km/h našla se upravo i stijenska umjetnost koju su uništila srušena stabla, a dodatno oštetili i požari. Tako su stručnjaci u klimatskom području istakli da temperatura raste tri puta brže u tropskim predjelima i da je osim naravno za spas ljudskih života, flore i faune jednako tako važno da svijet što prije dostigne neto nulte emisije ne bi li se sačuvala iznimno važna umjetnost i kultura naših predaka.

PHOTOS BY: Guliver Image / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2021 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.